Najčešća pitanja

Na Vaša pitanja odgovara pravnik Vahid Bajraktarević,
dopredsjednik SHŽ-a.

Svoja pitanja možete nam proslijediti putem kontakt obrasca koji
se nalazi na početnoj stranici.

Godišnji odmor iz 2005. godine još nisam iskoristio. Koja su  moja prava?

Prema odredbi čl. 54. Zakona o radu, radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela.  Prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana u jednom dijelu mora iskoristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja iduće godine

Ako poslodavac svojom krivnjom ne omogući radniku korištenje godišnjeg odmora povrijediti će njegova prava iz radnog odnosa. Prema čl. 109. st. 2. ZOR-a radnik ima pravo na naknadu štete  koju mu je poslodavac uzrokovao povredom njegovih prava iz radnog odnosa po općim propisima obveznog prava. Dakle, poslodavac mora odgovarati za štetu ukoliko je odgovoran za neiskorišten godišnji odmor radnika. Šteta  se određuje u visini naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora u godini u kojoj ga je radnik trebao koristiti.

Radim u HŽ-u, a prekovremeni rad mi se ne plaća svaki mjesec.

Prema odredbi čl. 41. Pravilnika o radu HŽ-a, poslodavac može odlučiti da radnici rade prekovremeno u svim izvanrednim, nepredviđenim i nužnim situacijama utvrđenim zakonom, a takav se rad plaća uvećan za 50%.

Poslodavac mora platiti prekovremeni rad koji je nastao u tekućem mjesecu jer prema odredbi čl. 46. st. 2. Pravilnika o radu HŽ-a, preraspodjela rada je mjesečna. Radnicima koji rade u smjenama, poslodavac može broj sati pri prelasku trajanja smjene iz jednog u drugi mjesec obračunati u tekućem ili u narednom mjesecu. 

Kada i koliko sati u godini moram raditi prekovremeno?

Odredbom članka 41. st. 1. Zakona o radu propisano je da na zahtjev poslodavca radnik mora raditi duže od punog radnog vremena do 10 sati tjedno.

Prema Zakonu o radu čl. 248. st. 1. točka 13., propisano je da poslodavac čini teži prekršaj ako od radnika zahtjeva rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad) od zakonom određenog najdužeg trajanja. Trajanje prekovremenog rada ne može biti duže od četiri tjedna, a ne više od 12 tjedana tijekom godine, prema st. 2. do 4. članka 41. Zakona o radu. Prema tome, radnik ne samo da nije dužan raditi prekovremeno više od 10 sati tjedno, nego ne bi niti smio, čak niti uz svoj pristanak. Naravno, s obzirom da prekovremeni rad iznad 10 sati tjedno nije dopušten, zbog odbijanja takvog rada, mišljenja smo da radnik ne može snositi nikakve posljedice.

Prekovremeni rad je zabranjen malodobnim radnicima, a trudnice, majke s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelji s djetetom do šest godina starosti mogu raditi prekovremeno samo uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspekcija rada može zabraniti prekovremeni rad ukoliko on štetno utječe na zdravlje radnika ili se njime onemogućuje zapošljavanje novih radnika.

Radim na radnom mjestu konduktera. Kontrola prihoda ispostavila mi je kontrolnu primjedbu za koju se ne osjećam odgovornim. Moram li kontrolnu primjedbu platiti?

Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o radu, radnik je obavezan ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno u skladu s naravi i vrstom rada, usavršavati svoje znanje i radnu vještinu, te štititi interese poslodavca. Radnik koji ne postupa u skladu s preuzetim obvezama, u slučaju nastupanja štete, dužan je istu nadoknaditi ili dokazati kako je ona nastala bez njegove krivnje.

Radnik ne odgovara za svaku nastalu štetu. Odgovaran je samo za štetu koju je uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje, koju poslodavac mora dokazati.

U HŽ-u na razini organizacijskih jedinica utemeljena su Povjerenstva za štete koja utvrđuju odgovornost radnika za nastalu štetu, kao i njen iznos. Bez pristanka radnika, poslodavac ne smije odbiti iznos naknade štete od plaće, nego isti mora od radnika ishoditi sudskim putem. Znači, niste dužni platiti kontrolnu primjedbu dok Pov