Očitovanje SHŽ o prijedlogu Odluke o privatizaciji kćerinskih društava HŽ

Broj: 649/11

U Zagrebu, 31. 5. 2011.

                                                                                          Uprave društava:

                                                                                              HŽ Holding,

                                                                                       HŽ Putnički prijevoz,

                                                                                         HŽ Infrastruktura

                                                                                                HŽ Cargo

                                                                                          HŽ Vuča vlakova

Predmet:

Očitovanje o prijedlogu Odluke o restrukturiranju i privatizaciji ovisnih društava u vlasništvu društava HŽ Holdinga

 

 

Poštovani,

Sindikat hrvatskih željezničara održao je raspravu o prijedlogu Odluke o restrukturiranju i privatizaciji ovisnih društava u vlasništvu društava HŽ Holdinga na koju su pozvani glavni povjerenici svih dotičnih podružnica, nadležni dopredsjednici i predsjednik SHŽ.

Obzirom da prijedlog Odluke obrađuje sva kćerinska društva, a ne samo ona u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza koji nam je dostavio prijedlog Odluke na savjetovanje, naše očitovanje upućujemo i svim upravama društava HŽ Holdinga.

Temeljem održane rasprave Sindikat hrvatskih željezničara dostavlja pisano mišljenje i očitovanje kako slijedi:

1. Vidljivo je da se naša zemlja još uvijek nalazi u krizi, radi čega se u ovom trenutku imovina može prodati jedino u bescjenje. Smatramo da je privatizaciju potrebno odgoditi i tempirati je u razdoblju ozbiljnog gospodarskog rasta, jer se samo tako može postići razumna cijena.
2. Nisu poznati kriteriji prema kojima je predloženo da se dio društava privatizira u 100 % dijelu, drugi dio u 74 % dijelu, a treći dio u 51 % dijelu. Mišljenja smo da je prijedlog izrađen „odokativno“, bez kriterija.
3. Navedeni argument za 100 % privatizaciju društava koja su osnovana radi gradnje i održavanja stabilnih postrojenja HŽ Infrastrukture, da bi se na taj način društva mogla natjecati za sudjelovanje u EU projektima, prema našem mišljenju ne stoji.

Smatramo da se Vlada RH u odnosu na Europsku komisiju treba izboriti za pravo naših društava da sudjeluju u projektima koje financira EU, umjesto što se neka od tih društava ovom odlukom pokušava prodati za 1 Kn. Mišljenja smo da je bilo dosta podaništva i da se naša Vlada treba zauzeti za naše interese, a ne bespogovorno se pokoravati tuđinskim interesima. Nismo li takvu poruku ovih dana čuli čak i od kardinala Bozanića?

4. Pružne građevine društvo su koje se pretežno bavi investicijskim i tekućim održavanjem, a tek u manjem dijelu sudjeluje u izvođenju investicija. Društvo se specijaliziralo, tako da u svojim specijalnostima nema konkurencije. Društvo čak i u krizi posluje pozitivno.

Iz navedenih razloga smatramo da se to društvo ni u kojem slučaju ne treba privatizirati.

5. Obzirom da se u prijedlogu Odluke navode i pojedine mjere restrukturiranja, predlažemo da se kao mjera restrukturiranja i Željezničkog ugostiteljstva izdvoje  djelatnosti WR i Croatia Express te da se iste pripoje HŽ Putničkom prijevozu.
6. Društvo Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. Slavonski Brod već je bilo u postupku privatizacije, a kad se vidjelo da je za njegovu kupnju zainteresiran austrijski Cargo, koji je našem HŽ Cargu izravna konkurencija, od prodaje se odustalo. Sada se to Društvo opet predlaže za privatizaciju.

Pitamo se, što se u međuvremenu promijenilo? Kako god da se Društvo privatizira, ono vrlo brzo može doći u ruke prijevozničke konkurencije i to kao radionica na X. koridoru. Smatramo da za ovakvu nedosljednost, u tako kratkom vremenskom razdoblju, nema mjesta.

Odluku kojom je HŽ Cargo odustao od prodaje RPV Slavonski Brod smatramo dobrom te smo mišljenja da je ne treba mijenjati.

7. Vezano za privatizaciju društva Čišćenje i njega putničkih vagona, smatramo da za takav korak nisu stvorene mnoge pretpostavke. Ponajprije, smatramo da se nepripremljenom privatizacijom u pitanje može dovesti obavljanje djelatnosti pranja i čišćenja vlakova.

Naime, poznato je da u pogledu lokacija na kojima se obavlja čišćenje i pranje vlakova, nisu riješeni odnosi HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza kao prijevoznika, odnosno Čišćenja i njege putničkih vagona d.o.o., kao pružatelja usluge. Na većem broju lokacija, uključujući Zagreb GK, djelatnost se obavlja ilegalno, pri čemu na tim lokacijama ne postoje elementarni ekološki uvjeti za obavljanje djelatnosti.

Uvođenjem privatnog pružatelja usluga stvari se mogu dodatno zakomplicirati i to već u samom postupku privatizacije, ili nakon toga, sve do zabrane obavljanja djelatnosti. Time bi se HŽ Putnički prijevoz, ali i HŽ Vuča vlakova, doveli u vrlo tešku poslovnu situaciju.

Iz navedenih razloga predlažemo da se Društvo Čišćenje i njega putničkih vagona skine s popisa za privatizaciju te da cijeli sustav HŽ Holdinga prione osiguranju uvjeta za obavljanje djelatnosti na za to predviđenim lokacijama.

Tek po stvaranju uvjeta za obavljanje djelatnosti, vlasnik može razmišljati želi li zadržati djelatnost, ili je privatizirati. Također, tek stvaranjem uvjeta za obavljanje djelatnosti, može se postići pristojna cijena Društva.

8. Društvo Željeznička tiskara d.o.o. nije spremno za privatizaciju iz razloga neriješenih zemljišno-knjižnih odnosa na nekretnini u Livadarskom putu, radi čega Društvo još uvijek ne može preseliti proizvodnju na tu lokaciju u koju je uložen veliki novac.

Obzirom da Društvo ne raspolaže konkurentnom tehnologijom, smatramo da privatizacija ne može privući ozbiljne kupce koji bi razvijali djelatnost Društva, već jedino špekulativni kapital koji bi radi nekretnine ugasio proizvodnju.

U tom slučaju bi u teškoće mogao zapasti HŽ Putnički prijevoz za kojega Željeznička tiskara izrađuje putne karte, a putne karte u osnovi predstavljaju novac. Upitno je koliko ima smisla da se tiskanje putnih karata prepusti privatnom poduzetniku.

Naš je prijedlog da se najprije riješe zemljišno knjižni odnosi, a da se tek nakon toga odluči o mogućoj promjeni vlasničkog statusa Društva.

9. Društvo AGIT d.o.o. obavlja temeljnu djelatnost HŽ Carga, prijevoz robe. Prodajom Društva, HŽ Cargo prodaje i klijente, što se po našem mišljenju ne bi smjelo dogoditi.

Odluka o prodaji AGIT-a  također otvara pitanje nije li se HŽ Cargo predao u tržišnoj utakmici već i prije liberalizacije teretnog prijevoza?

Radi toga predlažemo da se društvo ne privatizira, već da se odluči o njegovom pripajanju HŽ Cargu.

10. Otvaranje mogućnosti prodaje društva pod posebnim uvjetima, što je predviđeno u točkama I. 2. i II. prijedloga Odluke, znači da bi jedino društvo u RH koje se bavi strojnim održavanjem, remontom i gradnjom gornjeg ustroja pruga (Remont i održavanje pruga d.o.o.) za 1 Kn moglo biti predano strancima, čime bi cijena tih radova u budućnosti drastično porasla. Isto se odnosi i na društvo PRO-REG, koje dorađuje i obnavlja skretnice te zavaruje tračnice.

Takav prijedlog predstavlja očajnički potez Uprave HŽ Infrastrukture koja nije dovela u red vlastito matično društvo, radi čega sada nema novca niti za održavanje, niti za obnovu pruga pa se sve više dovodi u pitanje sigurnost željezničkog prometa.

Umjesto da osigura dovoljna kreditna sredstva za obnovu pruga koje su u vrlo lošem stanju, a time i da zaposli vlastita kćerinska Društva, Uprava HŽ Infrastrukture prijedlogom prodaje svojih kćerinskih društava za 1 Kn, Republici Hrvatskoj može nanijeti dugoročnu štetu.

Naime, obzirom na zaostatak u investicijskom održavanju i obnovi pruga, sigurno je da će u neposrednoj budućnosti doći do značajnog investicijskog ciklusa. Kada RH ostane bez vlasništva nad vlastitim Remontom i PRO-REG-om, cijene po kojima će se obavljati remont i strojno održavanje pruga, biti će najmanje 30 % više.

Iz navedenog razloga smatramo da se društva iz te djelatnosti ne smiju prodavati pod posebnim uvjetima.

11. Prijedlog socijalne klauzule iz točke I. 4. nam je prihvatljiv, s izuzetkom alineje 3. koja glasi „- zadržavanje osnovne djelatnosti 3 god. nakon privatizacije“.

Obzirom da neka društva imaju vrlo vrijedne nekretnine, smatramo da razdoblje od 3 godine obveze zadržavanja osnovne djelatnosti nije dovoljno kako bi se otjerao špekulativni kapital.

Smatramo da obveza zadržavanja osnovne djelatnosti treba vrijediti najmanje 5 godina nakon privatizacije.

12.  Prijedlog restrukturiranja društava Održavanje vučnih vozila i Održavanje vagona, na način njihova spajanja govori nam o nedostatku vizije, ili o robovanju parcijalnim interesima pojedine članice grupe HŽ Holding.

Naime, navedena društva bave se lakim održavanjem lokomotiva, vlakova, putničkih i teretnih vagona i logično je da se ne privatiziraju, jer bi se time stvorio privatni monopol u odnosu na prijevoznike koji ostaju u državnom vlasništvu.

Međutim, spajanje tih društava u jedno, dok su korisnici njihovih usluga 3 odvojena matična društva (HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Vuča vlakova), otvara više pitanja, no što daje odgovora.

Ono što je razvidno, je interes svakog prijevoznika da ima punu vlasničku kontrolu nad lakim održavanjem svojega voznog parka. Na taj način troškovi održavanja postaju transparentni, matično društvo samostalno može odlučivati o mjerama restrukturiranja svojeg kćerinskog društva.

S druge strane, spajanjem ova 2 društva otvara se pitanje vlasništva nad njime, a na taj način otvara se i mogućnost ovladavanja jednog matičnog društva nad drugim, što je posebno važno dok se međusobna plaćanja utvrđuju poslovnim planom HŽ Holdinga, čime pojedino matično društvo može biti preglasano i tako postati predmet iskorištavanja od strane drugih članica (btw. takva praksa nema veze s tržišnom ekonomijom, a po našem mišljenju upitna je i njezina zakonitost, no bez obzira na naše prosvjede ponavlja se iz godine u godinu).

Prema našem mišljenju, organizacija lakog održavanja treba pratiti organizaciju prijevoznika, tako da radionice za održavanje lokomotiva i vlakova pripadnu HŽ Vuči vlakova, radionice za teretne vagone da pripadnu HŽ Cargu, dok radionica za putničke vagone treba pripasti HŽ Putničkom prijevozu.

Lijep pozdrav!

                                                                                     Ivan Forgač

                                                                                     predsjednik

 

 

  

 

Na znanje:

-       Vlada Republike Hrvatske,

-       Ministarstvo MPI / ministar,

-       kćerinska društva članica HŽ Holdinga,

-       Nezavisni hrvatski sindikati,

-       glavni povjerenici podružnica SHŽ / SVIMA.