Zaključci Okruglog stola "Kakve Hrvatske željeznice trebamo?"

b.     Liberalizacija u željezničkom sektoru

HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, kao nacionalni operatori, trebaju biti spremni za liberalizaciju u željezničkom sektoru. U ovome trenutku po svim ključnim tehnološko-ekonomskim pokazateljima oni to nisu. Ostalo je veoma malo vremena da se u tom smislu naprave neki bitniji pomaci, ali u svakom slučaju oni se moraju što dinamičnije poduzeti bilo da se radi o reorganizaciji i preustroju navedenih društava, bilo da se radi o nabavljanju novih sredstava potrebnih za njihovu osnovnu djelatnost. Prvenstveno se tu misli na obnavljanje voznog parka ovih društava, s posebnim naglaskom na nabavu novih motornih vlakova i vučnih vozila. Investicijske studije za jedan dio ovih programa su i izrađene tako da nema razloga da se s ovim procesom što prije ne započne.

Isto tako potrebno je što prije reorganizirati trenutni ustroj sustava održavanja pokretnih sredstava HŽ-a te riješiti problem izgradnje tehničko-putničke stanice u Zagrebu s odgovarajućim pristupom.

c.       Politika subvencija u putničkom i teretnom željezničkom prijevozu?

Politika subvencija u putničkom prijevozu treba biti takva da se omogući jedinicama lokalne samouprave da subvencioniraju gradsko-prigradski i lokalni prijevoz željeznicom prema svojim stvarnim potrebama. Subvencioniranje se treba temeljiti na višegodišnjim ugovorima o prijevozu koje bi država i jedinice lokalne samouprave sklapale s nacionalnim operatorom (PSO ugovori). Ukoliko nacionalni operator ne bi mogao (ili htio) obavljati subvencionirani prijevoz zbog nerentabilnosti takve bi se linije trebale davati u koncesiju.

U teretnom prijevozu Republika Hrvatska treba kroz resorno Ministarstvo, nastaviti s proaktivnom politikom jačanja kombiniranog odnosno intermodalnog prijevoza (prije svega uz pomoć državnih subvencija), uz donošenje strategije razvoja mreže intermodalnih terminala Republike Hrvatske. Uz pomoć znanstvenih i stručnih institucija u RH potrebno je aktivirati svu moguću infrastrukturu u cilju kvalitetnog apliciranja na program Marco Polo EU.

d.     Pozicija i uloga HŽ Holdinga?

Uloga Holdinga treba biti provođenje kontinuiranog procesa preustroja u gospodarski sustav s upravljačkim funkcijama i tržišno provjerljivim podsustavima koji obuhvaća: strateški razvoj i upravljanje, nacionalnog upravitelja željezničke infrastrukture, specijalizirane prijevoznike (i za realizaciju intermodalnih transportnih lanaca kako u teretnom tako i u putničkom prometu) i servise koji obavljaju poslove za sustav Hrvatskih željeznica ali i za druge pravne subjekte (knjigovodstveni, pravni, tehnički).

e.     Pozicija upravitelja infrastrukture ?

Neophodno je razdvojiti funkciju upravitelja infrastrukture od održavanja infrastrukture i sustavno i na operativnoj razini.

f.      Pozicija HŽ Vuče vlakova – podjela, ili pripajanje HŽ Cargu?

Postojeći model vuče vlakova po kojem je ta djelatnost izdvojena u posebno društvo u trenutku liberalizacije tržišta željezničkih usluga neće više biti održiv iz više razloga. Jedno od mogućih rješenja u cilju prevladavanja te kompleksne situacije je u objedinjavanju djelatnosti teretnog prijevoza i vuče vlakova. Za njihovo eventualno fuzioniranje potrebno je učiniti strateški i operativni program kako pozicioniranja na lokalnom tako i na regionalnom odnosno međunarodnom tržištu željezničkih usluga (nuđenje kompletnih teretnih vlakova s lokomotivom od luke do krajnje destinacije, pool vozila, razmjena interoperabilnih lokomotiva, razmjena vagona i dr.).) S druge strane treba ispitati mogućnost da motorni vlakovi (postojeći i budući) postanu dio HŽ Putničkog prijevoza zajedno s izvršnim osobljem.

g.     Pozicija kćerinskih društava koja sudjeluju u core bussinessu?

Kćerinska društva koja obavljaju poslove izvan core bussinesa treba privatizirati, a ostalima se kroz proces međusobne integracije i racionalizacije poslovanja trebaju osigurati uvjeti za stabilno poslovanje poglavito u segmentu održavanja infrastrukture i voznog parka. Isto tako potrebno je dodatno osmisliti načine njihovoga pružanja usluga i za potrebe izvan sustava HŽ-a.

Društvima koja će se privatizirati treba osigurati ugovore na određen broj godina u kojem će im društva HŽ Holdinga i druga povezana društva davati poslove iz njihove djelatnosti, uz kvalitetu i cijenu na tržišnoj osnovi. Kupca treba obvezati da sačuva djelatnost društva.

Radionice koje se bave lakim održavanjem (Održavanje vučnih vozila i Održavanje vagona) pripojiti prijevoznicima, sukladno tome rade li na sredstvima za prijevoz putnika, ili na sredstvima za prijevoz robe.

Društva Remont i održavanje pruga, Pro-Reg, Pružne građevine, POSIT, spojiti u jedno društvo, odnosno razmotriti mogućnost da se ta Društva reintegriraju u HŽ Infrastrukturu.

Razraditi moguće scenarije vlasničkog povezivanja društava TŽV Gredelj, Končar KEV, Đuro Đaković specijalna vozila, RPV Slavonski Brod, RŽV Čakovec i RŽV Bjelovar, kako bi ta grupa, ili kompanija, imala mogućnost ponuditi razvoj i proizvodnju svih potrebnih prijevoznih sredstava.

 

2.    Strateški i operativni ciljevi modernizacije željezničkog sektora RH

a.     Strateški i operativni ciljevi u sektoru željezničke infrastrukture

Prije svega potreban je novi kvalitetni strateški program za željezničku infrastrukturu u RH. Taj program zahtjeva novi kvalitetni operativni plan za njegovu realizaciju kroz novi Nacionalni Program Razvoja Željezničke Infrastrukture barem do 2020. godine. Oba ova dokumenta moraju imati za podlogu razvojne programe željezničkih prijevoznika u RH.

Strateški ciljevi u sektoru željezničke infrastrukture jesu izgradnja nizinske pruge za Rijeku uz završetak projekta izmjene sustava vuče na postojećoj trasi te redizajn zagrebačkog i riječkog željezničkog čvora. Isto tako u prioritetne infrastrukturne projekte ulazi i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska te drugi kolosijek do Siska. Kao treći prioritetni program željezničke pruge dovršetak je radova na ličkoj pruzi te elektrifikacija pruge do Splita.

Potrebno je pristupiti intenzivnoj obnovi pruga od nacionalnog značenja, kao i izradi programa za revitalizaciju lokalnih pruga. Lokalne pruge nakon revitalizacije dati u koncesiju lokalnim zajednicama.

b.     Strateški i operativni ciljevi u sektoru željezničkog teretnog prijevoza RH

Strateški ciljevi u sektoru željezničkog teretnog prijevoza jest prije svega izgradnja logističko-distributivnih centara i sinergijski nastup s lukama RH na svjetskom i europskom tržištu u smislu pružanja kompletne logističke usluge. Ovo potonje dakako na temelju utvrđene strategije razvoja intermodalnih terminala i logističko-distributivnih centara RH. U operativnom smislu radi se o procesu sve ofenzivnijeg nastupa na tržištu i očuvanju postojećih korisnika sklapanjem dugoročnih ugovora. Obnova lokomotivskog parka na temelju studije koja uvažava segmentaciju tržišta ali i tehničku inrteroperabilnost.

 

c.     Strateški i operativni ciljevi u sektoru putničkog željezničkog prijevoza RH

Strateški cilj je da se putnicima na područjima gdje postoji potencijal za povećanje prihoda i gdje možemo biti konkurentni u pogledu brzine, ponudi kvalitetnija usluga prijevoza. Obnova voznog parka jedan je od preduvjeta. Drugi preduvjeti su modernizacija i obnova pruga, obnova i modernizacija kolodvora, online prodaja karata, informatizacija, proširenje ponude usluga u kolodvorima i na blagajnama, zaključivanje ugovora o tarifnoj uniji itd.

Strateški cilj može se ostvariti samo potpunom obnovom voznog parka, nabavkom novih elektromotornih i dizel motornih vlakova u dvije faze. U prvoj fazi nabava 44 vozila (18 EMV za GPP, 14 EMV za regionalni prijevoz i 12 DMV za regionalni prijevoz koji su zapravo samo u funkciji supstitucije trenutne nepovoljne strukture voznog parka za prijevoz putnika i praktički su u funkciji održavanja ove djelatnosti na životu. Tek nabavom preostalih cca. 48 motornih vlakova može se krenuti s ekspanzijom kako na domaćem tako i na regionalnom hrvatskom i europskom tržištu prijevoza putnika.

 

Radna grupa za izradu Zaključaka:

Prof. dr. Tomislav Josip Mlinarić,

Dr. Mladen Nikšić,

Zlatko Rogožar,

Marijan Drempetić,

Ivan Forgač.