Povodom najave 5000 otkaza, SHŽ pisao ministru Komadini
Broj:
272/12
U
Zagrebu, 15. 2. 2012.
Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture
g.
Zlatko Komadina, ministar
Poštovani
ministre Komadina,
Obzirom
na potporu koju smo Vam uputili prilikom Vašeg imenovanja na odgovorno mjesto
ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, ovim putem izražavam žaljenje
zbog Vaše ničim utemeljene izjave o tehnološkom višku 5.000 radnika u sustavu
HŽ Hrvatskih željeznica, kao i radi, po našem mišljenju, neobjektivnog i
pristranog prijedloga državnog proračuna, kojim se u Vašem resoru sredstva za
HŽ smanjuju čak za 540 mln Kn, dok se istovremeno sredstva za luke povećavaju
gotovo za 300 mln Kn.
Moram
Vas podsjetiti da je HŽ 1989. zapošljavao 44.000radnika. 2000. godine, dolaskom koalicijske Vlade, HŽ sa kćerinskim društvima
zapošljavao je oko 23.000 radnika, i
od tada do današnjeg dana broj zaposlenih smanjen je još za oko 5.530 radnika te
iznosi 17.470 i to uključujući sva
kćerinska društva koja imaju oko 4.980 zaposlenih (uključujući TŽV Gredelj koji
je vjerojatno najveća tvornica u RH). U odnosu na 1989. HŽ danas zapošljava 39 % radnika, a broj kilometara pruge
otprilike je isti.
U
navedenom razdoblju željeznica je više propadala nego se obnavljala i
modernizirala, tako da je smanjenje broja radnika postignuto bez modernizacije,
radi čega sada imamo nedostatak zaposlenih na mnogim radnim mjestima, kao i
ostvarivanje prekovremenih sati. Pri tome ne bježimo od toga da ima i
nepotrebnih radnih mjesta i radnih mjesta na kojima postoji višak zaposlenih,
ali ta brojka je vrlo daleko od 5.000.
Društva
koja su izdvojena u sklopu outsourcinga svoje prihode ostvaruju na tržištu.
Cijene koje postižu prema HŽ-u na tržišnoj su osnovi i često puta provjeravane
natječajima. Mnoga od tih društava bila su predmet više pokušaja privatizacije,
sukladno programima koje su prihvatili i sindikati. Osim u slučaju RVR Uslužne
djelatnosti, privatizacija drugih društava nije uspjela.
Kćerinska
društva koja su vezana uz djelatnost HŽ-a ozbiljno su restrukturirana. Tako je
Održavanje vagona d.o.o. od izdvajanja iz HŽ 2003. broj zaposlenih smanjilo sa 510 na 342 i to isplaćujući otpremnine
većim djelom iz vlastitog prihoda. Slično je i s društvom Održavanje vučnih
vozila d.o.o.
Društva
koja su osnovana radi gradnje i održavanja pruga i stabilnih postrojenja našla
su se u teškoćama, jer im je HŽ Infrastruktura 2009. drastično smanjila
narudžbe, iako su potrebe za obnovom pruga ogromne. Iz tih razloga broj
zaposlenih u društvu Remont i održavanje pruga smanjen je s više od 800 na 330. To društvo je do 1990.
godišnje izvodilo oko 150 km remonta pruga i to s manje mehanizacije, a sada,
zbog nedostatka investicijskih sredstava, radi jedva desetak kilometara. Slično
je i sa društvom PRO-REG d.o.o., koje bi godišnje trebalo izraditi i obnoviti najmanje
200 skretnica, no zbog nedostatka sredstava za investicije, izrađuje i obnavlja
ih tek desetak.
Istovremeno
se iz godine u godinu smanjuju brzine i osovinski pritisak na prugama.
Obzirom
na izostanak investicija, privatizacija tih društava značila bi likvidaciju po
kratkom postupku, čime bi Hrvatska bila jedinstvena zemlja koja na 2800 km pruga
nema svojeg remontera. S druge strane, ako se počnu obnavljati pruge, ta
društva u kojima su plaće male i nisu rasle 8 godina, za HŽ Infrastrukturu neće
biti nikakav teret, nego mogućnost da za mali novac kvalitetno popravi
dotrajale pruge. Investicijski ciklus u gradnju i obnovu pruga, kojeg
najavljujete, nezamisliv je bez kćerinskih društava Remont i održavanje pruga,
Pružne građevine, PRO-REG i POSIT.
Izostanak
ulaganja ponajprije je posljedica preinvestiranja cesta i podinvestiranja
željeznica od strane države. Pored toga proračunska sredstava za održavanje pruga
i regulaciju prometa, kao i za subvencije putničkog i kombiniranog prijevoza od
2008. smanjena su ukupno za oko 1,2 milijarde. Novo smanjenje za još 540 mln Kn
u 2012. znači da se bez skupih zaduživanja neće moći financirati niti hladni
pogon.
Podupiremo
proračunske stavke za poticanje poduzetništva, no najbolji način poticanja je
da se poduzetnicima da posla. U tom smislu investicije u željeznice upravo mogu
i trebaju predstavljati pravi poticaj gospodarstvu i to podjednako građevinskom
i industrijskom sektoru, odnosno ostacima metalske grane. Naime, velike su
potrebe za gradnjom novih motornih vlakova koje proizvode Končar i Gredelj, u
čemu sudjeluje i veliki broj domaćih kooperanata. Investicijskim ulaganjima u
gradnju i obnovu pruga potaknuo bi se posrnuli građevinski sektor, ali i brojne
tvrtke koje proizvode opremu. S druge strane, izravne državne subvencije
privatnim poduzetnicima često ostaju bez efekta.
Što
se tiče raspodjele proračunskih sredstava u Vašem resoru, smatramo da se stavka
HŽ ne smije toliko marginalizirati, a stavka luka toliko favorizirati. Ako ima
novca, treba ga biti za sve, a ako nema, nema ni za koga. Možemo razumjeti to
što ste iz Rijeke i što ste donedavno bili župan, ali sada ste ministar za
područje cijele Hrvatske. U Slavoniji, Lici, dalmatinskom zaleđu pa i u Zagorju
i u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, od radničkih zanimanja još jedino
željezničari zarađuju nekakva prosječna primanja.
Sindikat hrvatskih željezničara,
kao i dosad, podržat će svaku odluku koja ide u smjeru dobrobiti Hrvatskih
željeznica i Republike Hrvatske, ali ćemo se žestoko oduprijeti daljnjoj
marginalizaciji željeznice i željezničara.
Želja
nam je da se nesporazumi izbjegnu prvenstveno kroz izravni socijalni dijalog te
Vam još jednom predlažemo da nas pozovete na sastanak na temu broja zaposlenih te
da nas informirate o planovima, uključujući da nas informirate o načinu
osiguranja nedostajućih financijskih sredstava za održavanje pruga,
subvencioniranje prijevoza putnika i kombiniranog prijevoza u 2012.
Lijep
pozdrav!
Ivan
Forgač
predsjednik
Na znanje:
- Dr. Ivo Josipović, predsjednik RH,
- G. Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH,
- G. Krešimir Sever, predsjednik NHS,
- HŽ Holding i kćerinska društva.
- Javna glasila.
