SINDIKAT HRVATSKIH

ŽELJEZNIČARA  

 

Vijesti - srpanj 2002

VIJESTI

SINDIKAT

HRVATSKIH

ŽELJEZNIČARA

 Tel. 385 01 3783108, Žat. 855 3640, Fax.385 01 3783140Žat. fax 855 3140, MB. 1179764, žr. 30101-678-121601

e-mail: sindikat-hrvatskih-željeznicara@zg.tel.hr, URL: www.shz.hr

List izlazi  prema potrebi                                                                                                                                         Zagreb, srpanj 2002   

Nakon punih 6 mjeseci stižu svježe Vijesti iz Sindikata hrvatskih željezničara  

VRIJEME PROSVJEDA I ŠTRAJKOVA SINDIKATA HRVATSKIH ŽELJEZNIČARA
 

Izdvajanje "neosnovnih djelatnosti"  

 

Prošli smo burno razdoblje izdvajanja 7 neosnovnih djelatnosti i njihova utemeljenja kao posebnih tvrtki u vlasništvu HŽ.

U namjeri zaštite prava radnika i očuvanja neosnovnih djelatnosti, Upravi HŽ ponudili smo Sporazum o uvjetima izdvajanja. Uprava se sa Sporazumom načelno slagala, no umjesto njegova potpisivanja Uprava je inzistirala na ugradnji odredbi nepotpisanog Sporazuma u Ugovore o međusobnim pravima i obvezama, koje HŽ treba sklopiti sa svakim pojedinim Društvom.

S 1. 1. 2002. HŽ utemeljuje 7 novih Društava, a s 1. 2. 2002. Odlukom Uprave ugovori o radu oko 1500 radnika HŽ-a prenose se na nova Društva.

Nekoliko dana nakon izdvajanja radnika Uprava HŽ izvodi najobičniju prijevaru sindikata i zaposlenih i to tako što odbija sklopiti Ugovore o međusobnim pravima i obvezama (koji su predviđeni i Socijalnim programom Vlade RH) sa Društvima izdvojenih djelatnosti. Umjesto sklapanja navedenih Ugovora o međusobnim pravima i obvezama  Uprava inzistira na sklapanju samo komercijalnih ugovora, koji ne bi sadržavali tražene socijalne klauzule.

Iz tog razloga, kao i radi zastoja u kolektivnim pregovorima, u ožujku smo najavili prosvjed i štrajk.

Posredovanjem Mirovnog vijeća Gospodarsko-socijalnog vijeća 19. 3. 2002. od strane predsjednika SHŽ s jedne strane te direktora Drempetića s druge strane potpisan je Sporazum o rješenju spora HŽ i SHŽ. Sporazumom smo definirali socijalne klauzule i zaštitu od konkurencije izdvojenih djelatnosti za vrijeme njihove tržišne prilagodbe. Odredbe Sporazuma ugrađene su i u komercijalne ugovore Društava s HŽ-om, što predstavlja značajni element garancije opstanka izdvojenih djelatnosti.  

 

Kolektivno pregovaranje  

Paralelno su tekle aktivnosti na sklapanju kolektivnog ugovora djelatnosti HŽ. Kroz najavu prosvjeda i štrajka radi zastoja u kolektivnim pregovorima, navedenim Sporazumom o rješenju spora HŽ i SHŽ od 19. 3. 2002. potpisanog od strane generalnog direktora g. Marijana Drempetića, kao dan početka primjene novog Kolektivnog ugovora utvrđen je 1. 5. 2002.  

Oštećivanje i smanjivanje prava radnika kroz Kolektivni ugovor

Kasnije se pokazalo da za ovu Upravu i njezin Pregovarački tim danas više ne vrijedi ono što je generalni direktor HŽ jučer potpisao, tako da odredba o primjeni KU s 1. 5. 2002. nije ispoštovana te se novi Kolektivni ugovor primjenjuje od 1. 6. 2002. Na taj način  radnici su oštećeni za oko 25 mln Kn.

Sporazumom o politici plaća 2001.-2003. potpisanim od strane Uprave i gotovo svih sindikata HŽ za 2002. utvrđeno je pravo na regres u iznosu 2000 Kn. Kolektivnim ugovorom to već stečeno pravo na regres smanjuje se s 2000 Kn na 1000 Kn, čime se radnici HŽ oštećuju za novih 16 mln Kn.

Kolektivnim ugovorom smanjena je i naknada za vrijeme bolesti s 95 % na 90 % te dodatak za pripravnost s 20 % na 15 %. Također, otpremnina kod poslovno, ili osobno uvjetovanog otkaza pod određenim okolnostima smanjuje se za 50%.

Na bazi takvih «ušteda» zakidanjem radnika Uprava velikodušno prihvaća plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgode (obzirom na iznose odšteta koje plaća, osiguranje od nezgode poslodavcu je u stvari gotovo besplatno).

Za sva ta smanjenja prava i nepridržavanje preuzetih obveza Uprava je dobila suglasnost, a na kraju i potpis na Kolektivni ugovor 4 sindikata koji su zbirno većinski (Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat strojovođa Hrvatske, Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske), bez čega smanjenje prava ne bi bilo moguće.  

 

Neprihvatljivi način kolektivnog pregovaranja

Potrebno je znati sastav Pregovaračkog tima Uprave: Marko Car koordinator, Nikola Ratković ovlaštenik Uprave, Katarina Rakas, Jasminka Vučković, dr. Josip Kukec, Zvonko Marincelj, Snježana Malinović te naknadno priključeni po zahtjevu Sindikata infrastrukture HŽ Zlatko Dokaza i Sindikata strojovođa Hrvatske Stjepan Chovan.

Iako je Uprava tako izašla u susret SIHŽ i SSH, zahtjev našeg Sindikata i Sindikata tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ, da se u Pregovarački tim Uprave imenuje 1 predstavnik Održavanja vagona i TPVV, Uprava je odbila.

Utvrđivanje cijena sata rada pojedinih radnih mjesta Pregovarački tim Uprave odradio je bez pregovora sa Pregovaračkim odborom sindikata, pregovarajući 2 mjeseca sam između sebe, da bi nam na kraju prezentirao Kolektivni ugovor po principu "uzmi, ili ostavi".

Pokazalo se da je Uprava, putem sastava vlastita Pregovaračkog tima, diktirala čiji zahtjevi će se i u kojoj mjeri prihvatiti, a čiji će ostati neprihvaćeni. Iz te perspektive još licemjernije i ciničnije zvuči današnje uporno inzistiranje Uprave da se o prihvaćanju naših zahtjeva trebamo dogovoriti s ostalim sindikatima. Kad odgovorimo protupitanjem, zašto se neki od 4 sindikata potpisnika KU nije prvo morao dogovoriti s nama i sa STPVV-om, onda od Uprave nema odgovora. Zakonski se pregovarati može samo između sindikata i poslodavca.  

 

 

Sporazum HŽ-SHŽ kojim je utvrđena primjena KU od 1.5., a ne od 1.6. kako je kasnije određeno

HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12 zastupane po predsjedniku Uprave Marijanu Drempetiću, dipl.oecc i prokuristi Katarini Rakas, dipl. iur. i Sindikat hrvatskih željezničara,  zastupan po predsjedniku Sindikata Ivanu Forgaču, na temelju prijedloga Mirovnog vijeća u sastavu: Đuro Puškadija, predstavnik GSV-a i predsjednik Mirovnog vijeća, Marko Car, član Mirovnog vijeća Poslodavca – HŽ d.o.o. i Ivan Forgač, član Mirovnog vijeća Sindikata – Sindikat hrvatskih željezničara, u postupku mirenja, a povodom najave Sindikata hrvatskih željezničara o mogućnosti industrijske akcije, sklopili su dana 19.3. 2002. godine 

    

SPORAZUM

o rješavanju spora između HŽ i Sindikata hrvatskih željezničara   

Članak 1. 

  1. Stranke Sporazuma suglasne su da se spor između stranaka riješi kako je to utvrđeno Odlukom Uprave HŽ br. U-48-28/02. od 18. ožujka 2002. godine i to na sljedeći način:

1.1. Uprava HŽ će vezano uz točku 1. najave, najkasnije do 15. travnja 2002. godine, ukoliko do tog datuma ne dođe do usaglašavanja i potpisivanja Kolektivnog ugovora, ponuditi prijedlog akta kojim se uređuju tarifni odnosi i odrediti 1. svibnja 2002. godine kao rok za početak njegove primjene.

Uprava HŽ će prilikom izrade i donošenja predmetnog akta posebno razmotriti istaknute zahtjeve SHŽ kojima se traži poboljšanje materijalnog statusa radioničkog osoblja i visokostručnog kadra, uvažavajući stav SHŽ o prhvatljivosti prijedloga cijene sata rada Uprave HŽ-a za visokostručni kadar.

 

1.2.  da se sukladno Odluci Uprave HŽ br. U-47-1-1/02. od 7. ožujka 2002. i posebnim odlukama o sklapanju ugovora sa d.o.o. u 100% vlasništvu HŽ, u sve komercijalne ugovore koje HŽ sklapa s ovisnim društvima, ugrađuje klauzula o trogodišnjoj vezanosti predmetne nabavke od dotičnog ovisnog društva i to za 2002. 2003. i 2004. godinu, ovisno o potrebama naručitelja, uz uvjet da društvo ispunjava uvjete sposobnosti i da ponuda cijena bude na tržišnoj osnovi.

Prestankom važenja navedene klauzule Uprava HŽ obvezuje se sljedeće 2 godine ( 2005. i 2006.) prilikom nabavke pod istim uvjetima dati prednost izdvojenim društvima.

1.3.  da se osnivač poštivati odredbe Socijalnog programa u okviru restrukturiranja Hrvatskih željeznica – koje se odnose na radnike u izdvojenim društvima HŽ i primjenjivati ih na isti način kao i za radnike HŽ-a

1.4.  da neće organizirati iste djelatnosti i poslove u HŽ-u.

 

1.5.  da će omogućiti korištenje imovine i opreme HŽ-a, na način da se o tome zaključi ugovor, uz obvezu društva da plaća najam u visini amortizacije, te snosi troškove tekućeg održavanja.

Članak 2. 

Ovaj Sporazum sačinjen je u pet istovjetnih primjeraka, od kojih svaka ugovorna strana dobiva dva primjerka, a jedan primjerak dobiva Mirovno vijeće.  

Broj: 15-179

U Zagrebu, 19.3. 2002. godine.    

Sindikat

Predsjednik SHŽ

 Ivan Forgač v.r.

 

HŽ-Hrvatske željeznice, d.o.o.

Predsjednik Uprave 

Marijan Drempetić v.r. 

Prokurist

Katarina Rakas, dipl.iur.v.r.  

 

 

 

 

Zadovoljavajuće rješavanje zahtjeva visokostručnog kadra 

Ipak, i takav Pregovarački tim Uprave, vidjevši u tome sebe, prihvatio je glavninu zahtjeva našeg Sindikata iz Djelatnosti inženjera i tehničara, čime smo najvećim dijelom zadovoljni.

Tako se, upravo nastojanjima našeg Sindikata, struka Hrvatskih željeznica stavlja u povoljniju i realniju poziciju, bez čega za HŽ u budućnosti ne bi bilo razvojne perspektive. Na taj način ostvaren je veliki uspjeh SHŽ-Djelatnosti inženjera i tehničara.

Nažalost i ovdje postoji kvaka, a to je odredba koja, uz otkazni rok 3 mjeseca, omogućuje prijevremeno otkazivanje Kolektivnog ugovora. U tom slučaju može se dogoditi izostanak povećanja cijene sata rada predviđenog od 1. 1. 2003. ili od 1. 9. 2003. no takav ishod opet bi izazvao prosvjede i štrajkove SHŽ. Naš zahtjev da se KU, obzirom da je na određeno vrijeme, ne bi mogao prije isteka otkazati, nije prihvaćen.  

 

Neprihvaćanje zahtjeva radnika na održavanju lokomotiva i vagona  

Nažalost, nezadovoljavajuće su riješene cijene sata rada radnika na održavanju lokomotiva i vagona, radi čega smo, zajedno sa Sindikatom tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ, pristupili organizaciji prosvjeda i štrajka.

Uzrok lošoj poziciji održavanja željezničkih vozila leži u dosad neispunjenom obećanju generalnog direktora o donošenju jedinstvene organizacije održavanja željezničkih vozila u Direkciji. Prilikom donošenja Pravilnika o organizaciji HŽ tražili smo jedinstvenu organizaciju održavanja željezničkih vozila pod jednim izvršnim direktorom, bez podjele održavanja vučnih vozila i održavanja vagona. Iako nam je obećano, nije i ostvareno. Imamo dva izvršna direktora, a niti jednom održavanje željezničkih vozila nije prva briga. Takvi odnosi preslikali su se i na kolektivno pregovaranje, a rezultat je poguban.

Nevjerojatna je tvrdoglavost Uprave i njezina Pregovaračkog tima koji nemaju sluha niti za realizaciju traženog zakonskog dodatka za otežane uvjete rada, čija je financijska težina, u odnosu na ukupna sredstva za plaće, zapravo simbolična, a čijim bi se prihvaćanjem izbjegli mnogi kasniji sukobi.

Nakon isplate prve plaće pokazat će se da Uprava i njezin Pregovarački tim od radnika na održavanju lokomotiva i vagona, ali i od tisuća  drugih radnika HŽ, zaslužuju jedino prijezir.  

 

Sporazum o politici plaća 2001.-2003. kojom je za 2002. g. utvrđeno pravo na regres u visini 2000 Kn

HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, zastupane po predsjedniku Uprave Marijanu Drempetiću, dipl. oec. i prokuristi Vesni Ribarić, dipl. pravniku i Sindikat hrvatskih željezničara zastupan po predsjedniku Ivanu Forgač, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske zastupan po predsjedniku Marku Gašparu, Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ zastupan po predsjedniku Juri Kozini, Nezavisni sindikat HŽ zastupan po predsjedniku Nikoli  Fumiću i Sindikat vlakopratnje HŽ zastupan po predsjedniku Franji Julariću sklopili su dana 10. svibnja 2001. godine:  

Sporazum

o politici plaća u HŽ za razdoblje 2001. do 2003. godine   

Članak 1.  

Stranke suglasno utvrđuju sljedeću politiku plaća u HŽ-u za razdoblje 2001.-2003. godine:  

  1. Plaća za 2001. godinu  

Utvrđuje se obračun plaće i drugih primanja zaposlenika za 2001. godinu na način:

  • povećanja plaće u mjesecu lipnju 2001. godine (plaća za svibanj) za 8 % te će se tako uvećane plaće obračunavati do kraja 2001. godine,

  • jednokratnog dodatka na plaću ( regres ) u iznosu 1000 kuna bruto po radniku, do zaključno 30. rujna 2001. godine,

  • jednokratnog dodatka na plaću ( regres ) u iznosu od 1000 kuna neto po radniku, do zaključno 30. rujna 2001. godine,

  • božićnice u iznosu od 1000 kuna bruto po radniku do 20. prosinca 2001. godine,

  •  iznosa od 400 kuna kao poklon radniku za svako dijete do 15 godina života, do 20. prosinca 2001. godine.  

  1. Plaća za 2002. godinu  

Utvrđuje se obračun plaće i drugih primanja zaposlenika za 2002. godinu na način:

  • do 30. lipnja 2002. godine obračun plaća na HŽ uskladit će se s prosjekom plaća Republike Hrvatske,

  • jednokratnog dodatka na plaću ( regres ) u iznosu 1000 kuna bruto po radniku, do zaključno 30. rujna 2002. godine,

  • jednokratnog dodatka na plaću ( regres ) u iznosu od 1000 kuna neto po radniku, do zaključno 30. rujna 2002. godine,

  • božićnice u iznosu od 1000 kuna bruto po radniku do 20. prosinca 2002. godine,

  • iznosa od 400 kuna kao poklon radniku za svako dijete do 15 godina života, do 20. prosinca 2002. godine.  

  1. Plaća za 2003. godinu  

Za 2003. godinu poštivat će se "Sporazum o politici plaća" Vlade RH.      

Članak 2.  

Utvrđuje se da je izvršenjem obveza iz ovog Sporazuma poslodavac ispunio sve obveze prema radnicima s osnova provedbe «Sporazuma o politici plaća» Vlade RH.  

Članak 3.  

Stranke sporazumno utvrđuju početak pregovaranja o kolektivnom ugovoru djelatnosti Hrvatskih željeznica-II dio primanja, sa danom 25. svibnja 2001. godine.

Utvrđuje se da polaznu osnovu za kolektivno pregovaranje čini Pravilnik o radu.  

Članak 4.  

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. svibnja 2001. godine.

Sporazum je sastavljen u 12 (osam) primjeraka od kojih svaka stranka Sporazuma zadržava 2 (dva) primjerka.  

Broj: 228/01  

Zagreb, 10. svibnja 2001.    

Sindikati :  

Sindikat hrvatskih željezničara  

Ivan Forgač

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Marko Gašpar

Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ

Jure Kozina    

Nezavisni sindikat HŽ

Nikola Fumić     

Sindikat vlakopratnje HŽ

Franjo Jularić    

HŽ-Hrvatske željeznice:

Predsjednik Uprave

Marijan Drempetić. dipl. oec.

Prokurist

Vesna Ribarić, dipl. pravnik  

 

 

 

 

Prosvjedi i štrajk SHŽ i STPVV  

Radi neprihvatljivog načina «pregovora» mimo legalnog Pregovaračkog odbora Sindikata HŽ te radi neprihvaćanja zahtjeva radnika, Sindikat hrvatskih željezničara i Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ prisiljeni su organizirati javne prosvjede i 4-satni štrajk upozorenja 4. i 12. lipnja 2002.

Uprava HŽ, zaključivanjem kolektivnih pregovora i parafiranjem Kolektivnog ugovora prije okončanja postupka mirenja pokazala je zapravo svoje pravo lice i namjere, što je najjasnije izrekla konstatacijom da je 80 % radnika Kolektivnim ugovorom zadovoljno.

Takvu konstataciju nikad neće izreći poslodavac kojemu je cilj pošteno plaćanje rada, prema složenosti, odgovornosti i uvjetima rada. Takvu konstataciju može izreći samo "poslodavac" kojeg ne zanimaju negativne posljedice nakaradnih odnosa primanja, kao što je nemotiviranost za rad, "poslodavac" kojemu je jedino važno postizanje socijalnog mira za određeno razdoblje.

Osim potpunog ignoriranja sindikata i radnika u štrajku, Uprava HŽ pokazala je krajnju nebrigu i za korisnike željezničkog prijevoza te izostanak odgovornosti za sigurnost željezničkog prometa i to tako što nije ispunila zakonsku obvezu određivanja vlakova za prijevoz roba i stvari koji za vrijeme štrajka moraju prometovati.

Umjesto toga Uprava prijetnjama i falsifikatima te Odlukom o organizaciji rada u vrijeme štrajka nastoji spriječiti štrajk, kršeći pritom Zakon i propise o sigurnosti željezničkog prometa.

Zahvaljujemo se članovima SHŽ i STPVV HŽ na odazivu prosvjedima i štrajku, kao i na dostojanstvenom i discipliniranom ponašanju štrajkača. Radi toga svi trebamo biti ponosni.  

 

 

Što nam predstoji?  

Uprava HŽ pokazala je da ne uvažava argumente, već jedino brojnost i silu.

Da bismo ostvarili postavljene zahtjeve moramo se udružiti s onima koji imaju iste ciljeve, kao što je ravnopravnost u sindikalnoj zastupljenosti te korekcija odredbi Kolektivnog ugovora.

Uz Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ nastojat ćemo se čvrsto povezati i s vlakopratnjom te s manevarskim i skretničkim osobljem, kao i s manjinskim sindikatima, koji su također opravdano nezadovoljni Kolektivnim ugovorom.

Kvalitetnom i čvrstom organizacijom ovih grupacija cilj se može ostvariti, no takva organizacija ne gradi se preko noći. U cijeloj situaciji dobro je to što se sada otvara nova šansa za jačanje Sindikata.

Zakonskim putem moramo se izboriti za pravo na štrajk, na čemu se radi.

U međuvremenu, tražit ćemo da Uprava uvaži novu okolnost donošenja Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada te da se na optimalan način riješi Pravilnik o stimulaciji i motivaciji, što bi bitno smanjilo tenzije.

Radnici moraju znati da ih mi u Sindikatu hrvatskih željezničara nikada nećemo izdati, da nikada nećemo prihvatiti i potpisati nešto što za sve njih nije dobro.

Postojećem Kolektivnom ugovoru moći ćemo pristupiti tek ukoliko se njegovim odredbama ostvari optimum interesa svih zastupljenih struka i djelatnosti SHŽ, za što ćemo se i dalje zalagati svim zakonskim sredstvima.  

Ivan Forgač

predsjednik SHŽ

Povratak na vrh stranice 

 

 

3. SABOR SHŽ 4. LIPNJA 2002. GODINE.

 

Dana 4. lipnja 2002. godine održan je Sabor Sindikata hrvatskih željezničara.

Temeljem Statuta SHŽ ovaj Sabor je izvještajni, održava se nakon dvije godine.

Podneseno je izvješće o radu SHŽ u protekle dvije godine kojeg su Zastupnici Sabora nakon rasprave usvojili.

Raspravljalo se o programu rada Sindikata hrvatskih željezničara za naredno razdoblje.

U mijenjanju ustroja Hrvatskih željeznica dolazi do promjena u organizaciji organizacijskih jedinica, a tako je potrebno prilagoditi i našu organizaciju Sindikata hrvatskih željezničara. Putem Odluka o izmjenama i dopunama Statuta SHŽ iskazana je prilagodba kod donošenja odluka od interesa za članstvo, tj. za organizacijske dijelove našeg sindikata.

Na Saboru raspravljalo se o Financijskim izvješćima za 2000. godinu 2001. godinu i prvi kvartal 2002. godine, koja su nakon rasprave usvojena.

Na Saboru donesene su Izmjene i dopune Statuta Sindikata hrvatskih željezničara. Izmjene i dopune Statuta najviše se odnose na donošenje odluka o sklapanju kolektivnih ugovora i o organiziranju industrijskih akcija članova našeg sindikata.

Izbori povjereništava, povjerenika u podružnicama i dužnosnika u djelatnostima Sindikata hrvatskih željezničara vremenski su prilagođeni održavanju Izbornog Sabora SHŽ 2004. godine.

Uz zastupnike u radu Sabora sudjelovali su i gosti: predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predstavnici sindikata željezničara iz Poljske.

Josip Kukavčić, dipl. ing.

poslovni tajnik SHŽ

Povratak na vrh stranice 

 

 

ŠTO RADNICIMA HŽ DONOSI NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR?  

Kako je počela inicijativa za donošenje KU?

 

Za donošenje Kolektivnog ugovora postojala su dva osnovna razloga:

1. Postojeći Pravilnik o radu bio je podložan stalnim promjenama,  što bi nužno dovelo do smanjivanja dostignutih prava radnika HŽ, jer Uprava može jednostrano donijeti Pravilnik o radu, gdje ne mora uvažiti mišljenje sindikata.

2. Postojeći sustav raspodjele plaće u HŽ-u bio je opterećen visokim dodacima i naknadama na plaću, koji su se kretali u prosjeku do 50% na osnovnu plaću. Sve veće "prelijevanje" mase za plaću na  sve veće dodatke i naknade, rezultiralo je zaostajanjem plaća radnika koji te dodatke ne mogu ostvariti, a to su radnici u radionicama i stručni kadrovi.

Iz tih razloga SHŽ je prvi od sindikata na HŽ pokrenuo inicijativu za donošenje Kolektivnog ugovora.

Što radnicima HŽ donosi novi KU? 

Plaća

U Kolektivnom ugovoru je dosadašnjih 30 platnih razreda svedeno na 25 s najnižom cijenom sata rada prvog platnog razreda od 15,00 kn do  50,50 kn u dvadeset petom platnom razredu. Odnos najniže i najviše cijene sata rada u KU je 1: 3,50, a u dosadašnjem Pravilniku je 1:4,06. Treba napomenuti da se u KU zadnji platni razred odnosi na pojedine šefove službi i jedinica, a ostali nadređeni radnici su izvan sustava raspodjele i njihova će se visina plaće određivati posebnim Odlukama Uprave, dok se u dosadašnjem Pravilniku o radu krajnji platni razred je za izvršne direktore, a izvan sustava su samo članovi Uprave. Postotak po osnovi navršenih godina staža iznosi kao i do sada 5% po godini staža.

Povećanje cijena sata rada utvrđena je po dinamici i to: od 01.lipnja 2002. godine (za sve platne razrede,  01.siječnja 2003. godine (za sve platne razrede) i od 01. rujna 2003. godine (od 20 do 25 platnog razreda). Za  ekskluzivna radna mjesta (prema izjavi Marka Cara, voditelja tima Uprave) : pružni radnik, šef kolodvora koji dežura, strojovođa, strojovođa II, prometnik, tehničar specijalist, VKV na održavanju i građevinskim poslovima, prema članku 7. KU cijena sata koja je predviđena od 01.01.2003. godine primjenjuje se od dana primjene KU.

Ovaj članak stvara diskriminaciju između radnika HŽ i kao takav nije nikada ispregovaran od strane Pregovaračkog odbora sindikata, već je to isključivo ustupak Uprave "podobnim" sindikatima. Ako se to poveže sa člankom 67. KU koji glasi: "Svaka strana može otkazati Ovaj ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave drugoj strani.", postaje upitno hoće li većina radnika ostvariti krajnju predviđenu cijenu sata rada.

Kako bi se mogli sagledati odnosi i postotak povećanja utvrđenih cijena sata po radnim mjestima, prilažemo u ovom tekstu tablicu sa karakterističnim radnim mjestima.  

 

Solidarnost

Radnik po osnovi solidarnosti ima pravo zadržati dosadašnju plaću iz Ugovora o radu kao što je imao pravo i u dosadašnjem Pravilniku o radu i to  na osnovu invalidnosti, gubitka radne sposobnosti i navršenih 55 godina (muškarac) i 50 godina  ( žena ) života.  

Stimulacija

Prema članku 10. KU, radnici mogu ostvariti pravo na stimulativni dio plaće i u roku 90 dana os dana potpisivanja KU posebnim aktima će sindikat i poslodavac utvrditi kriterije za dodjeljivanje stimulacije. To je novo u odnosu na postojeći Pravilnik o radu.  

Izuzetno povećanje plaće

Kao i u postojećem Pravilniku Poslodavac može izuzetnom stručnjaku odrediti plaću veću od one koja bi mu pripadala po platnom razredu njegovog radnog mjesta, a to se utvrđuje odlukom Poslodavca.  

 

Dodaci plaće

Dodaci plaće je dio KU koji nije ispregovaran od strane pregovaračkog odbora već je donijet jednostrano od strane pregovaračkog tima Uprave.

Iako članak 13. KU govori: "Za otežane uvjete rada" , prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću" ( taj članak je prepisan iz Zakona o radu, članak 84. ZOR), on se daljnjim člancima KU uopće ne utvrđuje kao zakonsko pravo. SHŽ je u svojim zahtjevima od 28.05.2002. godine u najavi prosvjeda i štrajka posebno tražio poštivanje članka 84 Zakona o radu, tako da se odredbama KU za rad u otežanim uvjetima na temelju utvrđenih štetnosti i opasnosti utvrdi pravo na povećanu plaću u visini 10%. Zahtjev je jasan i skroman i najvećem broju KU državnog i javnog sektora taj dodatak postoji sa iznosima i do 25%. Taj zahtjev uporno i neargumentirano odbijan je od strane Uprave, dok se istovremeno uvode dva nova dodatka na plaću ( koja nisu ispregovarana već su jednostrano donijeti  i to:

  • članak 14: "za rad u nejednakom smjenskom radu i dvokratnom radnom vremenu plaća se povećava za …"

  • članak 17: «kada radnici na održavanju građevinskih i elektrotehničkih postrojenja, do uključivo 15 platnog razreda obavljaju posao izvan radionice, uz svakodnevni povratak kući, ostvaruju pravo na dodatak plaće u visini 25% na cijenu sata rada, za te sate.

Isplata dodatka iz članka 17. uvodi se umjesto sadašnjeg terenske naknade.

Nepriznavanje zakonskog dodatka na otežane uvjete rada jedan je od uzroka neprihvaćanja KU od strane SHŽ.  

 

Naknada plaće

Naknada za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, za vrijeme blagdana i neradnih dana ostaju kao i u dosadašnjem Pravilniku o radu.

Naknada za vrijeme bolesti smanjuje sa sadašnjih 95% na 90%. Ta  naknada i dalje je maksimalna prema drugim KU u javnom i državnom sektoru, no nismo zadovoljni radi njezina smanjenja.

Naknada za sate provedene u pripravnosti i dežurstvu, dogovorom «ispod žita» od strane Pregovaračkog tima Uprave i dijela sindikata smanjuje se za pripravnost kod kuće sa 20% na 15%.

Ostale naknade: sindikalnom povjereniku, za vrijeme privremene zabrane poslova, udaljenja i pritvora i ostale naknade plaće ostaju na razini dosadašnjih.  

 

Naknade troškova radnika

Ovaj dio KU koji u budućnosti može biti sporan s osnove Zakona, jer je ostao isti kao i u postojećem Pravilniku o radu, osim u djelu gdje se ukida tzv. «paušal» i uvodi se novi dodatak (obrazloženo kroz članak 17. KU).  

 

Ostala primanja  

Jednokratni dodatak na plaću ( regres ) i Božićnica

Prema Sporazumu o politici plaća za razdoblje od 2001. do 2003. koji su 28.veljače 2001. potpisali Vlada RH, željezničarski sindikati i Uprava HŽ utvrđen je regres u iznosu 2000 kn ( 1000 kn bruto i 1000 kn neto ) i Božićnica u iznosu 1000 kn. Novim Kolektivnim ugovorom ta se prava smanjuju tako da se člankom 42. za regres utvrđuje iznos od 1000 kn bruto, a za Božićnicu u iznosu neoporezivog dijela primanja za tu svrhu (trenutno isto 1000 Kn).

Otpremnina kod otkaza ugovora o radu pod određenim uvjetima smanjuje se od 100% na iznos od 50% visine prosječne plaće isplaćene radniku za tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u HŽ uračunavajući staž osiguranja s uvećanim trajanjem i poseban staž ostvaren u Domovinskom ratu.

Ostala primanja: kod odlaska u mirovinu, nagrada učenicima i studentima, za izume, tehnička unapređenja i racionalizaciju, za vjernost društvu, pokloni i pomoći i nagrade za spriječenu štetu te pomoći djeci poginulih i umrlih radnika ostaju nepromijenjena prema dosadašnjem Pravilniku o radu.

 

 

Osiguranje radnika  

KU predviđa osiguranje svih radnika u roku do 6 mjeseci od potpisivanja  KU od posljedica nesretnoga slučaja za vrijeme rada , kao i u slobodno vrijeme tijekom 24 sata te obvezu dopunskoga zdravstvenog osiguranja u visini najniže stope za tu svrhu.

Božidar Lugarić

dopredsjednik SHŽ

 

 

NOVE CIJENE SATA RADA  PREMA KOLEKTIVNOM UGOVORU

 

 

Povratak na vrh stranice 

 

POZIV RADNICIMA HŽ ZA PRISTUPANJE U

SINDIKAT HRVATSKIH ŽELJEZNIČARA

POZIV SINDIKATIMA NA UDRUŽIVANJE

 

Kolektivni ugovor dana 20. lipnja 2002. godine potpisan je od strane Uprave i 4 sindikata HŽ. Taj čin trebao je biti povijesni za sve željezničare, ali njemu su prethodili prosvjed i štrajk Sindikata hrvatskih željezničara i Sindikata tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ, radi nezadovoljstva članova ovih sindikata ponuđenim Kolektivnim ugovorom.

Zbog nekorektnog i nepoštenog vrednovanja rada radnih mjesta te ugrađenih diskriminacijskih odredbi SHŽ i STPVV HŽ odbili su potpisati takav Kolektivni ugovor.

Radi nezadovoljstva Kolektivnim ugovorom štrajk je najavio i Sindikat  vlakopratnje HŽ, nastojeći tako popraviti loše ispregovarane plaće konduktera, pratitelja, vlakovođa itd.

Nezadovoljni su i manevristi, skretničari, skladištari, blagajnici, pružni radnici, administrativno osoblje i dr., koje u najvećem broju okupljaju sindikati koji su u njihovo ime, ne pitajući ih, potpisali za njih nepovoljan Kolektivni ugovor.

Zašto su Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske za radno mjesto prometnika vlakova ispregovarali i potpisali rast cijene sata rada za 6 Kn, za rukovatelja manevre samo za 1,16 Kn, za skladištara samo 57 lipa, a za skretničara samo za 44 lipe?

Zašto je Sindikat infrastrukture HŽ za radno mjesto nadzornika pruge ispregovarao i potpisao rast cijene sata rada za 5,23 Kn, a za pružnog radnika samo 1,97 Kn?

Zašto je Sindikat strojovođa Hrvatske za radno mjesto strojovođe ispregovarao i potpisao rast cijene sata rada za 5,29 Kn, a za vozača samo 1,84 Kn?

Zašto su od «lidera» većinskih sindikata diskriminirani i podcijenjeni svi članovi tih sindikata koji nisu prometnici vlakova, strojovođe, odabrana radna mjesta Elektrotehničkih poslova HŽ?

Zašto se svi ostali radnici od sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora uvažavaju samo kad trebaju potpisati sindikalnu pristupnicu?  

Da li i dalje vjerovati Upravi HŽ koja ne poštuje potpisane Sporazume i Zakone?

Da li i dalje vjerovati Upravi HŽ  čija se strategija restrukturiranja HŽ svodi na izbacivanje iz HŽ tzv. neosnovnih, a u stvari manjinskih djelatnosti, dok su istovremeno «reprezentativne» djelatnosti nedodirljive?

Da li i dalje vjerovati Upravi HŽ koja dovodi ljude iz propalih tvrtki, te ih u HŽ odmah postavlja na dobro plaćena rukovodeća radna mjesta?

Da li i dalje vjerovati Upravi HŽ koja licemjerno traži da se sindikalni zahtjevi trebaju rješavati međusobnim pregovorima sa drugim sindikatima, kao da radnik dobiva plaću od sindikata, a ne od poslodavca, kao da nije obveza poslodavca da pošteno plati radnike?

Da li i dalje vjerovati Upravi HŽ koja obećava 10 milijardi Kn razvojnih investicija, a umjesto toga radnike mjesecima ostavlja bez radnih odijela, cipela i zaštitnih rukavica?  

Ne!!!

Vrijeme je za pravu sindikalnu akciju i zato pozivamo sve radnike HŽ koji su nezadovoljni statusom svojeg radnog mjesta i načinom kako su dosad sindikalno zastupljeni da pristupe Sindikatu hrvatskih željezničara. Jedino stvaranjem snažnog Sindikata hrvatskih željezničara moći ćemo  vratiti dostojanstvo rada na HŽ i to ne samo za «eksluzivna» radna mjesta, nego za sve.

Pozivamo čelnike manjinskih sindikata kojima nije omogućeno sudjelovanje u kolektivnim pregovorima na suradnju i udruživanje, jer je to jedini put za stjecanje pozicije koju poslodavac mora uvažavati.

Ujedno, to je i jedini put za prijevremenu izmjenu Kolektivnog ugovora potpisanog na 3 godine.

 

SVE DODATNE INFORMACIJE :

SHŽ – Sindikat hrvatskih željezničara

Zagreb, Strojarska 17

Tel: 01 378 3108 ŽAT: 3108

Fax: 01 378 3140

 

Povratak na vrh stranice 

 

Pristupnica u SHŽ

 

PRAVA I OBVEZE ČLANOVA  SHŽ

 

Izvod iz Statuta SHŽ – prava i obveze članova  

IV ČLANSTVO  

Članak 11.

Članom SHŽ mogu postati svi radnici koji rade na HŽ, ili u djelatnostima koje su u funkciji obavljanja željezničkog prijevoza.

Član SHŽ može biti i umirovljenik koji nakon odlaska u mirovinu izjavi da želi zadržati članstvo u SHŽ.

Članu SHŽ kojem prestaje radni odnos u HŽ ne prestaje članstvo u SHŽ, dok ponovo ne zasnuje radni odnos ako izjavi da želi zadržati članstvo u SHŽ.

Za vrijeme boravka u Hrvatskoj vojsci odnosno u svim slučajevima kada članu SHŽ miruju prava i obveze iz radnog odnosa, miruje mu i članstvo u SHŽ i obveza plaćanja članarine, te se isto vrijeme ne smatra prekidom sindikalnog staža.  

Članak 12.

Članom SHŽ postaje se potpisivanjem pristupnice u podružnici koja organizacijski pokriva dio HŽ u kojem radnik radi, a nezaposleni ili umirovljenik prema mjestu stanovanja, osim ako nezaposleni ili umirovljenik ne odluče drukčije.

Prvu članarinu novoprimljeni član uplaćuje po odbijanju prve sljedeće plaće, umirovljenik mirovine, a nezaposleni radnik do 15-og u mjesecu.

Ako radnik zbog promjene zaposlenja prestane biti član SHŽ, a u roku od mjesec dana postane član drugog sindikata i ako je taj sindikat član saveza ili udruženja čiji je član SHŽ, sindikalni staž i prava mu se ne prekidaju.  

Članak 13.

Članovi SHŽ ne mogu biti:

  • vlasnici društva,

  • članovi uprave društva, koji nisu predstavnici zaposlenika.

Pravo da biraju, ili da budu birani na dužnosti u SHŽ nemaju oni članovi koji imaju pregovaračka ovlaštenja vlasnika u odnosu na prava radnika.  

Članak 14.

Članstvo u SHŽ prestaje:

  • dobrovoljnim istupanjem iz članstva predajom pisane izjave i povratkom članske iskaznice,

  • brisanjem iz članstva za slučaj neplaćanja članarine duže od tri mjeseca, bez prethodnog pisanog odobrenja za odlaganje plaćanja. Odluku o brisanju donosi Povjereništvo podružnice uz pisanu obavijest članu.

  • isključenjem iz članstva zbog povrede članskih obveza utvrđenih Statutom,

  • umirovljenjem, osim ako član izjavi da želi zadržati članstvo u SHŽ

  • smrću člana.

Članak 15.

Člana se može isključiti iz članstva ako se u propisanom postupku (odgovarajuća primjena Zakona o općem upravnom  postupku NN br. 53/91.) dokaže da je kriv za povrede članskih obveza utvrđenih ovim Statutom.

Povrede članskih obveza su, primjerice:

  • kršenje odredaba Statuta,

  • opetovano ne sudjelovanje u akcijama SHŽ,

  • prijevara i utaja sindikalnog novca i imovine,

  • neovlašteno raspolaganje sindikalnom imovinom,

  • prekoračenje statutarnih ovlaštenja,

  •  nanošenje štete SHŽ protuzakonitim radnjama za vrijeme štrajka ili drugih industrijskih akcija,

  • svaki drugi oblik nanošenja štete SHŽ,

  • pripadnost organizaciji protivnoj SHŽ,

  • odavanje poslovne tajne,

  • sudjelovanje ili potpomaganje u aktivnostima usmjerenim protiv SHŽ i slično.

 Članak 16.

Odluku o isključenju člana u prvom stupnju donosi Povjereništvo podružnice.

Odluku o isključenju predsjednika i dopredsjednika donosi Sabor.

Na odluku o isključenju član može uložiti žalbu Nadzornom odboru SHŽ u roku trideset dana od dana kada mu je odluka uručena. Odluka Nadzornog odbora je konačna u postupku pred organima SHŽ.  

Članak 17.

Učlanjenjem u SHŽ svaki član naročito stječe pravo:

  • na zastupanje i zaštitu osobnih i zajedničkih interesa i prava,

  • na materijalnu pomoć iz sindikalnih fondova u skladu s Programom SHŽ,

  • na pomoć SHŽ pri stručnom obrazovanju i osposobljavanju,

  • na organiziranu nabavu osnovnih životnih potreba,

  • na organiziranje rekreativnih i kulturnih aktivnosti i bavljenje njima,

  • na obaviještenost,

  • na sudjelovanje u radu SHŽ i u izabranim organima SHŽ.

Članak 18.

Osnovne obveze članova su:

  • poštivanje odredaba ovog Statuta, Programa te odluka organa SHŽ,

  • sudjelovanje u sindikalnim akcijama,

  • redovito plaćanje sindikalne članarine,

  • savjesno i odgovorno obavljanje svih povjerenih zadataka i funkcija,

  • odnos prema sindikalnoj imovini s pažnjom dobrog gospodarstvenika.  

 

 

 

Povratak na vrh stranice