|
Novi Pravilnik o organizaciji HŽ
(sistematizacija)
Nakon gotovo godinu dana najava Uprava HŽ na sjednici održanoj 30. svibnja donijela je novi Pravilnik o organizaciji HŽ Hrvatskih željeznica. Pravilnikom je ukupni broj radnih mjesta smanjen sa 17783 na 15237.
Ako znamo da je u meðuvremenu oko 2800 sistematiziranih radnih mjesta smanjeno izdvajanjem u nova poduzeća, dolazimo do toga da je u ostatku HŽ-a broj sistematiziranih radnih mjesta u odnosu na Pravilnik od 29. siječnja 2001. u stvari povećan i to za oko 250.
Konačno je primijenjen mnogo puta ponovljeni stav našeg Sindikata kako za HŽ nije
riješenje u otpuštanju radnika, već je potrebno poraditi na
povećanju prihoda te stavljanju troškova pod kontrolu. Sad su ušutkani
pojedini lokalni šefovi, koji su autoritet gradili na prijetnjama
tehnološkim viškom, otkazima itd.
Donošenjem
Pravilnika o organizaciji kojim se broj zaposlenih ne smanjuje, u
kojem nema novog tehnološkog viška, te prijetnje pokazale su se
kao neutemeljene. Radnici mogu mirno i bez straha raditi svoj
posao.
Ivan Forgač,
predsjednik SHŽ
|
Premještene konduktere uspjeli smo iz Knina vratiti natrag u Split
Poslovi putničkog prijevoza uz prijedlog voznog reda 2002/2003. god. predložili su veće izmjene u turnusu konduktera vlakova.
Tako su predvidjeli da se četiri konduktera iz Splita premjeste u Knin.
Obzirom da je povjerenik u funkciji radničkog vijeća iz Sindikata željezničara Hrvatske, inače prometnik vlakova, poslodavcu dao suglasnost,
čime je odluka o premještaju postala zakonita, premještanje 4 konduktera (Žunić, Taslak, Budimir i Zelembaba) iz Splita u Knin u tom trenutku nismo mogli spriječiti.
Iako udaljenost 100 km od Splita do Knina ne izgleda tako velika, radi primanja službe u vrijeme kad do Knina nema nikakvog javnog prijevoza, za te radnike premještaj je značio gotovo isto što i otkaz.
Znali smo kako je jedini cilj premještanja radnika da se što više troškova s poslodavca prebaci na leđa radnika, tako da smo ostali ustrajni u traženju da se kondukteri vrate u Split. Taj zahtjev smo postavljali i u vrijeme održavanja javnih prosvjeda.
U vrijeme sukoba s našim Sindikatom Uprava je htjela pokazati kako ipak vodi brigu o radnicima te je prihvatila naš zahtjev. Radnici su vraćeni u Split s tim da je jedan od konduktera u međuvremenu na vlastiti zahtjev premješten u Zagreb.
Vjerujemo da je Upravi jasno kako niti u budućnosti nećemo pristajati na takve odluke, posebice stoga što uvijek postoji manje bolno rješenje kvalitetnijom podjelom vlakova između domovnih kolodvora.
Vahid Bajraktarević, dopredsjednik SHŽ
|
[Povratak
na vrh stranice]
Ivan Forgač
predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Nastavlja se rast našeg Sindikata hrvatskih željezničara
Radnici prihvaćaju iskreni sindikalni rad
Od izdavanja vijesti u siječnju mjesecu osnovali smo sljedeće podružnice:
Zagreb Zapadni kolodvor, HŽ Cargo Zagreb Glavni kolodvor, HŽ Cargo i Prometni poslovi Split, HŽ Cargo Varaždin, HŽ Nekretnine, Održavanje vuènih vozila Zagreb.
Pored većine konduktera u HŽ Putničkom prijevozu, sada okupljamo i većinu radnika HŽ Carga (manevrista, vlakovođa i radnika transportne službe) u Zagrebu, Osijeku, Pločama, Kutini, Sisak Capragu, Koprivnici, kao i sve značajniji broj u Varaždinu, Vinkovcima, Karlovcu, Ogulinu, Rijeci i Splitu.
Uz zadovoljstvo iskazanim povjerenjem, sve veći broj članova osjećamo prvenstveno kao veliku odgovornost prema radnicima. Učinit
ćemo sve što možemo da to povjerenje i opravdamo.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Disciplinska odgovornost radnika i naknada štete poslodavcu
Nazovite svojeg sindikalnog povjerenika
Radnici HŽ u mnogim slučajevima dobivaju upozorenja, ili poslodavcu nadoknađuju štetu, za što nisu uvijek krivi.
To je moguće ako radnik propusti odmah zatražiti pomoć sindikalnog povjerenika, ili stručne osobe u Sindikatu. U takvom slučaju Sindikat ne može pravovremeno reagirati i pružiti mu odgovarajuću zaštitu.
Za ostvarivanje sindikalne zaštite potrebno je da radnik prilikom izvanrednog događaja, ili druge situacije u kojoj može biti okrivljen, odmah obavijesti sindikalnog povjerenika.
Njegova dužnost je da vam pomogne, a ukoliko nije siguran, dužan je zatražiti savjet u Sindikatu.
Kad se radi o postupku utvrđivanja odgovornosti radnici ponekad pogriješe već kod davanja izjave. Potrebno je da se povjereniku javite odmah, i prije davanja izjave.
Ono što je također važno, bez pismenog pristanka radnika, poslodavac ne može naplatiti štetu, niti u situacijama ako je iznos štete utvrdilo Povjerenstvo za štete (zakonska zabrana prijeboja).
Bez pristanka radnika naknadu štete može odrediti jedino nadležni sud. Ukoliko postoji krivnja onda je bolje ne ići na sud, no ukoliko nema dokaza krivnje, radnik ne treba pristati na naknadu štete.
I u toj situaciji preporučamo da se radnik uvijek najprije javi sindikalnom povjereniku kako bi uz pomoć Sindikata, a po potrebi i uz pomoć sindikalnog odvjetnika, ostvario najbolji način obrane.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Vlada ne odustaje
Smanjenje prava radnika putem Izmjena Zakona o radu
Predugo traje posao oko Izmjene i dopune Zakona o radu, Vlada računa na zamor javnosti.
Naša središnjica Nezavisni hrvatski sindikati čini sve kako bismo spriječili predloženo smanjenje radničkih prava.
Čim se Vlada prema Međunarodnom monetarnom fondu obvezala na smanjenje prava radnika, organizirali smo javni prosvjed u lancima, kojim smo ukazali da
će slijepa poslušnost prema MMF-u i Svjetskoj banci hrvatsko radništvo dovesti u ropski položaj. Zajedno s drugim središnjicama sudjelovali smo u velikom prvomajskom prosvjedu 2002. te na Svesindikalnom saboru ove godine. Uspješno smo proveli referendum kojim je
čak 99,24 % članova SHŽ koji su glasali reklo NE smanjenju prava radnika.
Ukoliko Zakon prođe starijim radnicima i radnicima kod poslodavaca koji zapošljavaju do 20 zaposlenih, u slučaju da ih poslodavac želi otpustiti, prava
će se bitno smanjiti.
Smanjenje otkaznih rokova i otpremnina starijih radnika je nedopustivo, jer ti radnici gotovo sigurno neće naći novo zaposlenje.
Isto tako, promjenom definicije malog poslodavca s 10 na 20 zaposlenih bitno se povećava broj poslodavaca koji ako žele otpustiti radnike neće biti dužni poštivati zakonske kriterije niti izrađivati programe zbrinjavanja radnika.
Nas u Sindikatu hrvatskih željeznićara u cijeloj toj priči najviše zabrinjava nedostatak sindikalne solidarnosti. Zašto je od svih željezničkih sindikata samo naš Sindikat organizirano i u predviđenom broju sabornika sudjelovao na Svesindikalnom saboru? Zašto je, uz STPVV, jedino naš sindikat proveo referendum protiv smanjenja prava radnika?
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Skandal sa sindikalistima-novopečenim direktorima
Na udarnom dnevniku HTV te u nizu dnevnih novina zabilježen je samo jedan segment konferencije za novinare sazvane od strane Uprave HŽ, segment kojim se istiće da dio dojučerašnjih sindikalnih lidera postaju direktori.
Ako bi se radilo o stručnjacima s referencama, sindikalno iskustvo samo im u radu može biti od koristi, no upitno je imaju li imenovani ikakvog iskustva na poslovodnim, ili visokostručnim poslovima.
Usprkos brojnim zlonamjernim glasinama predsjednik ovog Sindikata ostaje na radnom mjestu u Sindikatu hrvatskih željezničara i to s namjerom da odradi ono što je pokrenuo.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Sporazum o rješavanju spora HŽ i SHŽ i zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa djelatnosti održavanja željezničkih vozila
Voljom vlasnika došlo je do izdvajanja djelatnosti održavanja željezničkih vozila iz HŽ u 2 nova poduzeća: Održavanje vučnih vozila d.o.o. i Održavanje vagona d.o.o.
Protivili smo se izdvajanju, no kako su se ostali sindikati stavili na stranu poslodavca (pozitivni izuzetak je Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ koji je u vrijeme naših prosvjeda korektno odšutio) izdvajanje se nije moglo spriječiti. Radi toga zatražili smo pregovore o uvjetima izdvajanja.
Početni stav poslodavca bio je da se s našim sindikatom nema što pregovarati, da je Uprava dužna poštivati jedino minimalna prava radnika iz
članka 129. Zakona o radu, a da sa sindikatom nema nikakve obveze sklapati Sporazum o uvjetima izdvajanja.
Takav stav unutar Uprave prevladavao je do pred kraj pregovora, sve dok se Poslodavac nije uvjerio u našu spremnost na nastavak prosvjeda i štrajkova, što bi za njih postalo krajnje neugodno.
Ono što ipak ohrabruje je činjenica kako je na kraju Uprava HŽ prihvatila potrebu sklapanja Sporazuma, tako da Sporazum nije isključivo rezultat našega pritiska već i volje vlasnika.
Važno je to što smo sklopili takav Sporazum za kojega i predstavnici sindikata izvan HŽ-a priznaju kako je to najbolji Sporazum dosad sklopljen u Hrvatskoj, a još važnije
će biti da se Sporazum u cijelosti provede, na čemu ćemo inzistirati.
Sporazum
1/3 2/3 3/3
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
KOLEKTIVNI PREGOVORI U IZDVOJENIM DRUŠTVIMA
Krajem prošle godine otpočeli su međusindikalni dogovori oko formiranja pregovaračkih odbora za kolektivne pregovore u izdvojenim društvima.
Zbog neodazivanja na zakazane sastanke, te očite nezainteresiranosti pojedinih sindikata nije bilo moguće postići sporazum o broju
članova i sastavu pregovaračkih odbora sindikata. Stoga, sukladno čl. 186. Zakona o radu upućen je Gospodarsko socijalnom vijeću zahtjev za određivanjem broja
članova i sastava pregovaračkih odbora sindikata za sklapanje kolektivnih ugovora u društvima.
Odlukom od 11. 11. 2002. godine Gospodarsko socijalno vijeće je odredilo broj
članova i sastav pregovaračkih odbora u svakom pojedinom društvu. Nakon odluke Gospodarskog socijalnog vijeća sindikati i poslodavci imenovali su
članove pregovaračkih odbora.
U međuvremenu prije početka kolektivnih pregovora, SHŽ izradio je prijedloge kolektivnog ugovora za sva izdvojena društva osim za "RVR" uslužne djelatnosti d.o.o. Zagreb,
čiji je prijedlog kolektivnog ugovora izradio SŽH kao većinski sindikat u tom društvu.
Stanje kolektivnih pregovora u pojedinim izdvojenim društvima je slijedeće:
- u društvu "RVR" uslužne djelatnosti d.o.o. Zagreb, kolektivni pregovori počeli su sredinom veljače ove godine, a završili 9. lipnja 2003. godine svečanim potpisivanjem kolektivnog ugovora u prisutnosti Uprave HŽ-a. Ono što je karakteristično za kolektivne pregovore u ovom Društvu je agilnost i ozbiljnost sindikata i poslodavca. Ozbiljnost poslodavca vidi se i po tome što je predsjednik pregovaračkog odbora poslodavca direktor Mić Željko, što je znatno doprinijelo relativno brzom završetku kolektivnih pregovora. Postignuto je niz poboljšanja u radnopravnom kao i u tarifnom dijelu kolektivnog ugovora. Potpisivanjem kolektivnog ugovora postignut je značajan napredak kako za radnike tako i za socijalno partnerstvo u Društvu.
- u društvu "Remont i održavanje pruga" d.o.o. Zagreb, kolektivni pregovori počeli su prije dva mjeseca i još su u tijeku. Između pregovaračkih odbora utvrđena je dinamika pregovaranja i to najmanje jednom tjedno, zbog opsežnih radova nije moguće
češće sastajanje pregovaračkih odbora. Možemo biti zadovoljni tijekom kao i postignućima ali postoje pitanja oko kojih
će trebati više vremena i strpljenja da se postigne zadovoljavajuće rješenje. Mislim da
ćemo uspjeti prebroditi teškoće i potpisati kolektivni ugovor, koji je od vitalnog značaja kako za sindikat tako i za poslodavca.
- u društvu "PZZ INŽENJERING" d.o.o. Zagreb, kolektivni pregovori počeli su prije mjesec dana i odvijaju se na zadovoljavajući način, premda postoji određeni broj problema u pregovaranju. Smatram da
će se u daljnjim raspravama dodatno rasvijetliti sporna pitanja te postići suglasnost oko njih.
Pregovaraćki odbori sastaju se jednom tjedno, češće sastajanje nije moguće iz poslovnih razloga. Završetak kolektivnih pregovora očekujemo u srpnju ove godine ukoliko se ne pojave nepredviđeni problemi. Završetak pregovora i potpisivanje kolektivnog ugovora biti
će prijelomni trenutak u razvoju Društva te veliki obol socijalnom partnerstvu.
- u društvu "Pružne građevine" d.o.o. Zagreb kolektivni pregovori još nisu započeli, iako su imenovani pregovarački odbori od strane sindikata i poslodavca. Očekujemo da
će pregovori započeti najkasnije krajem ljeta.
- u društvu "POSIT" d.o.o. Zagreb, nisu započeli kolektivni pregovori radi svima poznate situacije oko osnivanja tzv. "novog sindikata",
čime je nanesena ogromna šteta kako radnicima tako i Društvu u cjelini. Svaki radnik POSIT-a trebao bi se zamisliti nad novonastalom situacijom u Društvu u kojem je nestalo autonomnosti sindikata, jer je većinski sindikat poslodavčeva produžena ruka, nestalo je socijalnog partnerstva, jer većinski sindikat za radnike ne traži ništa niti u kolektivnim niti u pojedinačnim pravima. Poštovani radnici POSIT-a prevareni ste i obmanuti od strane nekolicine pojedinaca, vaša radna budućnost je u pitanju, vratite se u maticu u Sindikat hrvatskih željezničara dok nije kasno.
- u društvu "Proizvodnja - regeneracija" d.o.o. Zagreb, nema kolektivnih pregovora radi izuzetno loše međuljudske suradnje, naime većinski sindikat (SIHŽ) je unaprijed onemogućio mogućnost kolektivnih pregovora, a opstrukcije u tom smislu vrši i danas.
Anđelko Bandalo, dopredsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Stalna konferencija sindikata željezničara Srednje i istočne Europe
Uz sindikate željezničara Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Ukrajine, Albanije, Srbije i Crne Gore i Bugarske, naš Sindikat
član je Stalne konferencija sindikata željezničara Srednje i istočne Europe.
Stalna konferencija na svojim sjednicama prati i ocjenjuje kako restrukturiranje i transformacija nacionalnih željezničkih uprava utječu na zaposlenost i prava radnika.
13. Stalna konferencija održana je 22.-24. travnja 2003. u Republici Češkoj. Najvažniji zaključci 13. Stalne konferencije jesu:
- Proces transformacije pojedinih željezničkih Društava mora biti popraćen visokom razinom socijalnog dijaloga i odmjerenim socijalnim partnerstvom koji bi morao osigurati uspješnost transformacijskih koraka.
Proces transformacije željeznice ugrožava radna mjesta. Sindikati članovi stalne konferencije su protiv toga da transformacija i privatizacija protječu bez osvrtanja na ekološke interese i da budu usmjerene na oštećivanje cjelovitosti željezničke mreže.
- Sindikati članovi stalne konferencije smatraju potrebnim u procesu transformacije neposredno primijeniti sistem normi EU, koji se tiče naknade zbog utvrđenog gubitka u službama od javnog interesa.
- Potrebno je da sindikati koriste svaku mogućnost za propagiranje i priznanje ekološkog željezničkog prometa.
- Sindikati se obvezuju međusobno se informirati o daljnjem procesu transformacije željezničkih društava i također o akcijama pritiska koje se u tom procesu mogu pojaviti.
Navedene zaključke dostavili smo Upravi HŽ, Ministarstvu, Vladi te smo zatražili njihovu provedbu.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Održani skupovi radnika u svim Pogonima Društava Održavanje vuènih vozila d.o.o. i Održavanje vagona d.o.o.
Skupovi radnika održani su na zahtjev Sindikata hrvatskih željezničara u pogonima Vinkovci, Osijek, Varaždin, Koprivnica, Održavanje vagona Zagreb GK i RK, Moravice, Rijeka, Knin, Split i Ploče.
Na skupovima radnika bili su predsjednik SHŽ Ivan Forgač, dopredsjednik SHŽ Ilija Bulić, direktor Društva Održavanje vučnih vozila d.o.o. Nikola Ujaković, direktor Društva Održavanje vagona d.o.o Damir Piljac, šefovi dosadašnjih Jedinica Održavanja željezničkih vozila te povjerenici Podružnica u kojima su se sastanci održavali.
Direktori Društava iznjeli su svoje viđenje svakog Pogona, opseg radova koji
će se raditi, način funkcioniranja pojedinog Društva te što se očekuje od svakog Pogona da bi se prilagodio novom načinu poslovanja.
Predstavnici SHŽ iznijeli su kronološki zbivanja vezana za izdvajanje djelatnosti održavanja željezničkih vozila te obrazložili potpisani Sporazum o zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa radnika na održavanju željezničkih vozila.
Većina pitanja radnika u svim Pogonima bila je usmjerena prema direktorima Društava a odnosila su se na sigurnost radnih mjesta, opstojnost pojedinih Pogona,
opseg poslova koji se planira raditi u narednom razdoblju, nerješenim pitanjima između Društava tamo gdje su se do sada u istom krugu održavale lokomotive i vagoni i svim problemima vezanim za specifičnost svake pojedine sredine.
Sastanci su pokazali veliki interes radnika za nastalu situaciju, izdvajanje održavanja željezničkih vozila shvaćeno je vrlo ozbiljno samim tim što su sastancima uz predstavnike SHŽ bili prisutni i direktori Društava.
Dogovoreno je da se sastanci po potrebi mogu održati u svakoj sredini ako bi se za to ukazala potreba i ako bi se oni bili u cilju riješavanja nastalih problema.
Ilija Bulić, dopredsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Neutemeljeni otkazi ugovora o radu
Navodno želeći smanjiti šverc putnika u vlaku referenti putničkog prijevoza angažirali su se u funkciji kontrolora putničkog prijevoza.
Nažalost, umjesto da kondukterima pomognu, njihova akcija pretvorila se u hajku na konduktere. U kratkom vremenu podijeljeno je više izvanrednih otkaza ugovora o radu, udaljavanja s radnih mjesta, a izrečena upozorenja pred otkaz više se i ne broje.
Tako su u jednoj akciji novoimenovani kontrolori utvrdili da kondukter nije pregledavao prijevozne karte na relaciji od Zagreba do Dugog Sela, da nije naplaćivao razliku između putničkog i brzog vlaka, da nije poništavao naloge za službena putovanja, te da je uzimao novce od putnika.
Na prvi pogled sve je jasno jer krivnja konduktera je utvrđena, ali samo za pojedince koji ne znaju poslove putničkog prijevoza.
Naime, ako kondukter nije pregledavao prijevozne karte iz Zagreba do Dugog Sela, nije niti mogao uzimati novce od putnika, ako se zna da je kontrola obavljena nakon Dugog Sela, a nalozi za službeno putovanje se ne poništavaju. Što se tiče uzimanja novca od putnika, kondukter je ovlašten uzimati novce od putnika. Naravno, za uzeti novac kondukter je uredno ispostavljao prijevozne karte, što znači da je radio svoj posao.
Naprotiv, šef Poslovnice HŽ Putničkog prijevoza iz Splita nakon dvadesetak dana šalje fax. svom kolegi u Vinkovcima, kojim ga obavještava da kondukter nije uzeo novce samo od jednog putnika, nego od tri putnika, novac je naravno spremio u vlastiti džep.
Bilo bi komično da nije tragično, ali samo nakon dva dana šef Poslovnice HŽ Putničkog prijevoza Vinkovci, vjerujući svom kolegi iz Splita, po kratkom postupku kondukteru izriče izvanredni otkaz o radu.
Na sreću, nakon što je Sindikat angažirao odvjetničku kuću koja je kondukteru pružila pravnu zaštitu, poslodavac odustaje od otkaza.
Nažalost, nikome nije palo na pamet da se kondukteru ispriča.
Vahid Bajraktarević, dopredsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Sporazum o stimulaciji radnika HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza
Očekuju nas značajne aktivnosti na realizaciji Sporazuma o stimulacijama za radnike HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza kojeg smo izradili i ponudili Upravi HŽ. Obzirom da prosjek plaća tih službi izrazito zaostaje za prosjekom HŽ-a, radi
čega se ne možemo zadovoljiti simboličnim povećanjem, s Upravom HŽ očekuju nas teški razgovori.
Tako prosječna neto plaća za 1. i 2. mj. 2003. Poslovnica HŽ Cargo za prosječnom neto plaćom HŽ-a zaostaje za 470 Kn, dok je taj zaostatak za npr. Prometnim poslovima još znatno veći.
Prosječna neto plaća Poslovnica putničkog prijevoza za to razdoblje zaostajala je
čak 517 Kn. Ako znamo da jedino te službe izravno ostvaruju prihod onda je nepravda kudikamo veća.
U ostvarivanju cilja; postizanju cijena sata rada adekvatnih drugim radnim mjestima izvršne službe, nećemo prezati od bilo kojeg zakonitog oblika pritiska, ili industrijske akcije.
Uspjet ćemo samo ukoliko ćemo imati podršku i aktivno sudjelovanje svih radnika HŽ Putnićkog prijevoza i HŽ Carga, jer sindikat
čine radnici, a ne vodstvo. U tom cilju pozivamo Vas na aktivno ukljućivanje u sve aktivnosti koje
će ovaj Sindikat organizirati.
U nastavku dajemo dopis poslan Upravi HŽ zajedno s našim prijedlogom
Sporazuma o stimulaciji.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
U skladu s danim obećanjem da
ćemo pokrenuti postupak utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem za radna mjesta vlakovođa, tako smo i postupili.
Prema povratnim informacijama naš prijedlog trenutno je na razmatranju u Poslovima HŽ Carga, nakon
čega će se pristupiti razgovorima.
U pogledu utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem krenuli smo s radnim mjestima vlakovođa, jer za ta radna mjesta dijelom već postoji osnova u Zakonu, tako da se nadamo kako neće biti potrebno provoditi cjelokupni dugotrajni postupak.
Ivan Forgač, predsjednik SHŽ
[Povratak
na vrh stranice]
Nove torbe za vlakopratnju
Kao što je vidljivo iz našeg dopisa još 2. 1. 2003. zatražili smo nabavku novih, prikladnijih torbi za radnike vlakopratnje.
Zadovoljni smo jer nam je uz odgovor dostavljen
prijedlog izgleda novih torbi, o
čemu ćemo dati mišljenje. Iako izgledaju praktično, čini se da su predloženi modeli malo poveliki, pa
ćemo predložiti da se, koliko je to moguće, smanje.
Zanimljivo je da nam je uz 2 modela torbi dostavljen i prijedlog kovčežiča za rublje, u svakom slučaju pohvalno.
Vahid Bajraktarević
[Povratak
na vrh stranice]
