Ustrajan i stručan rad SHŽ radnicima donosi plodove

Potpisan Kolektivni ugovor za Remont i doržavanje pruga d.o.o.

Održan skup utemeljenja podružnice SHŽ RPV Slavonski Brod

U sklopu SHŽ utemeljena je podružnica putničkih blagajnika

Radnici HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga ponovno izigrani od strane potpisnika Kolektivnog ugovora

HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz - probudite se!

Na što spade nekad snažni sindikat

Mirovina radnika, zajednička briga sindikata i poslodavaca

Održani Sportski susreti Sindikata hrvatskih željezničara 2003.

Tel. 385 01 3783108, Žat. 855 3640, Fax.385 01 3783140, Žat. fax 855 3140, MB. 1179764, žr. 30101-678-121601

e-mail: sindikat-hrvatskih-željeznicara@zg.tel.hr, URL: www.tel.hr/shz              Zagreb, prosinac  2003.  

Ustrajan i stručan rad SHŽ radnicima donosi plodove

Nakon sklapanja Kolektivnog ugovora za Čišćenje i njegu putničkih vagona d.o.o. kao većinski sindikat u Održavanju vagona d.o.o. Održavanju vučnih vozila d.o.o. Remontu i održavanju pruga d.o.o. i PZZ Inženjeringu d.o.o. preuzeli smo odgovornost za izradu prijedloga kolektivnih ugovora, vođenje pregovora, kao i za provođenje javnih prosvjeda i najavu štrajka u OVV d.o.o. i OV d.o.o. te na kraju za potpisivanje kolektivnih ugovora i uspostavu socijalnog mira.

Od 3. listopada do 24. studenog 2003. sklopili smo kolektivne ugovore u sva 4 navedena Društva kojima smo unaprijedili statusna i materijalna prava više od 2000 radnika te ih zaštitili na razdoblje od 3 godine.
Najteže je bilo u društvima Održavanje vučnih vozila d.o.o. i Održavanje vagona d.o.o. Da bismo uspjeli u OVV d.o.o. morali smo organizirati 2 javna prosvjeda te u OVV d.o.o. i OV d.o.o. najaviti jednodnevni štrajk s javnim prosvjedom 1200 radnika u Zagrebu. Protiv nas u jednom trenutku urotio se HŽ zajedno s pojedinim zavidnim sindikalistima, koji, da stvar bude bizarnija u OVV d.o.o. imaju svoje članove. Sindikatu infrastrukture HŽ radnici OVV d.o.o. dosad su uplatili preko milijun kuna članarine, taj Sindikat nikad za njih ništa konkretno nije učinio, njihov predsjednik nije se pojavio niti na jednom održanom prosvjedu, ili na pregovorima. Naprotiv, založio se da se spriječi potpisivanje već ispregovaranog Kolektivnog ugovora, radi «previsokih» cijena sata rada koje bi mu tobože stvorile probleme kod njegova većinskog članstva HŽ Infrastrukture.
U Remontu i održavanju pruga d.o.o. i u PZZ Inženjeringu d.o.o. pregovori su trajali znatno dulje, no sve je prošlo bez industrijskih akcija. Oko tih Društava na sreću zasad nema toliko zlobe.

Zadovoljni smo jer smo došli do cilja, potpisa Kolektivnih ugovora. U sva 4 Kolektivna ugovora zaštitili smo postojeća prava radnika prenesena iz HŽ-a, dok smo dio odredbi uspjeli i unaprijediti. Za radnike najvažnije je značajno povećanje plaće u sva 4 Društva.
Vjerujemo da smo još jednom opravdali povjerenje članova Sindikata hrvatskih željezničara u tim Društvima.

Tako dobre rezultate postižemo zahvaljujući dobroj organiziranosti i velikom sindikalnom iskustvu. Ipak, najvažnije je to što nismo prodane duše, stalo nam je da ti Kolektivni ugovori ne budu samo forma, već da njima radnici nešto dobiju. Radi toga smo tako ustrajni, radi toga smo spremni biti nepopularni kod poslodavaca, samo radi toga smo spremni, kad ustreba, organizirati prosvjede i štrajkove.

Sad nas očekuje pregovaranje u Pružnim građevinama d.o.o. gdje smo jedini sindikat, kao i izrada Kolektivnog ugovora te početak pregovora u novoutemeljenoj podružnici SHŽ RPV Slavonski Brod. Također, kao manjinski sindikat sudjelujemo i u pregovaranju za Kolektivni ugovor Željezničkog ugostiteljstva, u kojemu je po pitanju prava radnika posebno loša situacija, a to želimo popraviti.
Želja nam je ispraviti nepravedno raspoređene plaće u HŽ-u i to na štetu radnika HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, no to će biti moguće tek kad ćemo predstavljati uvjerljivu većinu radnika tih službi. Iako se u našu organizaciju radnici stalno uključuju, još uvijek nemamo većinu kojom bismo mogli  u pitanje dovesti potpise sindikata na Kolektivnom ugovoru HŽ-a.
Radnici HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza koji ste još uvijek članovi nekoga od sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora HŽ, znajte da vašim članstvom poslodavcu šaljete poruku kako ste zadovoljni vašom plaćom koju vam je vaš sindikat potpisao.
Istovremeno time izbijate argument vašim kolegama u našem sindikatu koji od poslodavca traže  povećanje cijena sata rada.
Uvjerili ste se da sklapanjem povoljnih Kolektivnih ugovora pomažemo radnicima svih službi koje kao većinski sindikat imamo pravo zastupati. Organiziranjem prosvjeda na Trgu Svetog Marka pokazali smo da želimo pomoći i radnicima HŽ Carga te HŽ Putničkog prijevoza, no da bismo to uspjeli morate si pomoći i sami.

Jedini način za promjenu Kolektivnog ugovora HŽ je da se organizirate u sindikatu koji ga nije potpisao, jer ćete tako povući svoj prešutni pristanak na taj nepovoljni akt. Takav sindikat sada je još samo Sindikat hrvatskih željezničara sa svojim sindikalnim organizacijama HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz. Što se prije uključite, prije ćete nam omogućiti da se izborimo za promjene Kolektivnog ugovora HŽ.

 

Ivan Forgač predsjednik SHŽ

[Povratak na vrh stranice]

POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA REMONT I ODRŽAVANJE PRUGA d.o.o.

Dana 3, listopada 2003. potpisan je Kolektivni ugovor za Remont i održavanje pruga. U pregovaračkom odboru sindikata naš Sindikat hrvatskih željezničara, kao većinski sindikat, bio je zastupljen sa 4 člana, a Sindikat infrastrukture HZ, kao manjinski, bio je zastupljen sa 1 članom.
Pregovori su sa kraćim zastojima trajali oko pola godine. Tijek pregovora odvijao se u ozbiljnoj i konstruktivnoj atmosferi. Pregovarački odbor sindikata i Uprava Remonta zahvaljujući pravilnom pristupu i iscrpnim analizama radnopravnih instituta uspjeli su sklopili ovaj kolektivni ugovor. Korektnost Uprave Remonta tokom cijelih pregovora značajno je doprinijela uspješnom završetku pregovora.

Značaj ovog kolektivnog ugovora je ogroman. Povećan je opseg prava radnika u mjeri kojom se ne ugrožava razvojni aspekt firme. Uspostavljeno je socijalno partnerstvo Što znači da se bez sindikata više ne može odlučivali o pravima radnika. Ovim kolektivnim ugovorom poboljšana je pozicija firme za slučaj privatizacije. Dan potpisivanja kolektivnog ugovora prijelomni je dan u razvoju firme i toliko značajan da će se mnoge stvari računati od toga datuma.

Na kraju u ime sindikata izražavam veliko zadovoljstvo postignutim uspjehom i zahvaljujem svima koji su doprinijeli tomu.

Kolektivni ugovor Društva Održavanje vagona d.o.o. od strane predstavnika Sindikata potpisan je 16. 11. 2003. a od strane Poslodavca 17. 11. 2003.

Kolektivni ugovor Društva Održavanje vučnih vozila d.o.o. od strane predstavnika Sindikata potpisan je 16. 11. 2003. a od strane Poslodavca 17.11.2003. 

Kolektivni ugovor Društva PZZ Inženjering sklopljen je 24. studenog 2003.

[Povratak na vrh stranice]

Preuzeli smo sindikalnu odgovornost za još jednu tvrtku

Održan skup utemeljenja Podružnice SHŽ RPV Slavonski Brod

Dana 18. studenog 2003. održan je skup utemeljenja Podružnice SHŽ RPV Slavonski Brod.
Iako je direktor zabranio održavanje sastanka u radno vrijeme, na skupu održanom u 15 sati prisustvovalo je 79 zaposlenih tvrtke koja upošljava ukupno oko 130 radnika u djelatnosti remonta željezničkih vozila.
Prije toga u Sindikat hrvatskih željezničara u samo 2 dana učlanilo se 95 radnika.
Prema riječima radnika čelnici tvrtke pitali su ih: «Pa kud baš kod Forgača?» nastojeći ubaciti jedan drugi željeznički sindikat, no radnici su to odbili.
Takve izjave poslodavaca smatramo komplimentom, tako da im to nećemo zamjeriti. Nastojat ćemo izgraditi socijalno partnerstvo, uz traženje poštivanja utvrđenih prava radnika i sklapanjem poštenog Kolektivnog ugovora kojeg radnici dosad nisu imali.
Ono što se za poslodavca u RPV Slavonski Brod mijenja jedino je to što će manje moći sam odlučivati, a više se dogovarati s predstavnicima radnika. Ako to nije problem za jedan HŽ, vjerujemo da neće biti problem niti za RPV.
U Povjereništvo Podružnice izabrani su: Tihomir Čondić, glavni povjerenik, Antun Bulog, zamjenik glavnog povjerenika, Ratimir Dragelj, blagajnik, Ivan Čičak, član Povjereništva i Miro Stojanac, član Povjereništva.

Ivan Forgač
Predsjednik SHŽ

[Povratak na vrh stranice]

Sindikalno udruživanje radnika HŽ Putničkog prijevoza

U sklopu SHŽ utemeljena je Podružnica putničkih blagajnika 

Konačno, dana 11. studenog 2003. god. u Zagrebu je utemeljena je Podružnica putničkih blagajnika u okviru Sindikata hrvatskih željezničara. 
Podružnica je utemeljena s ciljem da prije svega zaštiti prava i interese putničkih blagajnika koji su godinama bila zakidana. 
Sama riječ putnički blagajnik asocira na primamljivo radno mjesto. Naime, po mišljenju poslodavca to je šalterski rad na kojem putnici po pravilu ostavljaju napojnicu, rad u suhom, rad u fotelji, nikada nije monotono na radnom mjestu i sl.
Nažalost, danas je putnički blagajnik izložen svakodnevno stresovima, fizičkim i psihičkim nasiljima frustriranih putnika, fizičkim opterećenjima kao što su obolijevanju slabinske i vratne kralježnice, naprezanju sluha, vida, govora, virusnim oboljenjima i sl.
Putnički blagajnici mogu biti vrijeđani jer putnik je uvijek u pravu, a moraju biti veseli, nasmijani, ljubazni, gostoprimljivi. Naravno, moraju znati dobro željezničke propise kao i strane jezike.
Mala dekoncentracija putničkog blagajnika pri prodaji prijevoznih karata može biti kobna jer može ostati bez svoje plaće.
U slučaju pogreške, blagajnik postaje po kratkom postupku lopov koji pokrada poslodavca odnosno putnika i sankcije slijede. 
Radne obaveze putničkih blagajnika svakodnevno rastu i daleko su veće, nego što to proizlazi iz ugovora o radu radnika.
Što reći još osim da je poslodavac za putničke blagajnike osigurao rad, ali je zaboravio i da plati taj rad pa im je dodijelio platni razred za nižu stručnu spremu.
Na kraju očekujem da će se naš glas daleko više čuti, nego dosada. Zato pozivam sve putničke blagajnike da se učlane u svoju Podružnicu i da zajednički rješavamo naše probleme. Sigurno ih neće riješiti prometnici vlakova koji su nas u većini slučajeva do sada zastupali, a kako to oni rade možete vidjeti ako usporedite naše i njihove platne vrećice. 

Glavni povjerenik Podružnice SHŽ
Putnićkih blagajnika u osnivanju 
Mato Biškup

[Povratak na vrh stranice]

Radnici HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga ponovno izigrani od strane potpisnika Kolektivnog ugovora

Nakon što su obavili velike poslove vezane za plaću, potpisnici Kolektivnog ugovora nedavno su potpisali zaključak da se cijene sata rada u HŽ do kraja primjene Kolektivnog ugovora neće više povećavati. Istina prije toga obavili su još jedan veliki i teški posao, tj. radnicima do 7 platnog razreda povećali satnicu rada za 1 Kn, a šefovima do 10 Kn.
Možda su koju kunu oćekivali kondukteri, blagajnici, manevristi, vlakovođe i neki drugi radnici HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga s obzirom da im plaće značajno zaostaju za prosjekom HŽ iako rade prekovremeno, subotom, nedjeljom, noću i sl.
Prema mišljenju potpisnika Kolektivnog ugovora radnici ne bi smjeli biti nezadovoljni, jer je Uprava povisila prosjećnu plaću koja danas iznosi 6100 Kn bruto. Istina neki radnici dobili su povećanje plaće do 10%, a neki preko 50%. Što je prema njima i u redu jer vrijeme je da se u HŽ zna tko je direktor, manager, šef, prometnik, strojovođa i sl.
Naprotiv, za dobro obavljeni posao pri kolektivnom pregovaranju za neke pregovarače ubrzo je uslijedila nagrada u vidu šefovske odnosno direktorske fotelje kao npr. za šefa Sindikata željezničara Hrvatske, Darko Peričića, koji je postao regionalni direktor s plaćom od 22000 Kn. 
Ništa lošije nije prošao niti sadašnji v.d. predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske, Branko Kreš, koji je od Uprave HŽ bez natječaja dobio stan veličine od 80 m2, iako je samac. Pa tko kaže da se dobro dobrim ne vraća.

Vahid Bajraktarević, dopredsjednik SHŽ

[Povratak na vrh stranice]

HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz - probudite se!

Prošla je jedna godina od kada se HŽ Cargo počeo buditi i odlučio osnovati svoj sindikat. Razmišljam o tome kako je to bilo. Nakon potpisivanja nepovoljnog i ponižavajućeg kolektivnog ugovora za radnike HŽ Carga, kad smo vidjeli da nas nitko nije zastupao od strane sindikata, a niti smo imali svog predstavnika od strane poslodavca, u Zagreb R.K. smo shvatili da je došlo vrijeme da imamo svoj sindikat koji će zastupati naše interese, odnosno da nas predstavljaju ljudi iz naše strukture, iz HŽ Carga, jer nismo glupi da to sami ne bi znali.
Saznali smo da Sindikat hrvatskih željezničara nije potpisnik kolektivnog ugovora pa smo sa njim vidjeli šansu da ga promijenimo, jer on nema obavezu čuvanja socijalnog mira.
Nismo pogriješili. Pružili su nam svu potrebnu pomoć, znanje i iskustvo. Nama je i dalje ostao prepoznatljiv identitet sindikata HŽ Carga, svoje probleme raspravljamo kroz svoju Djelatnost neovisno o drugim Djelatnostima. U Predsjedništvu imamo svog dopredsjednika iz djelatnosti HŽ Carga. 
Nakon nas, Sindikatu hrvatskih željezničara pridružio se već osnovani Sindikat vlakopratnje zajedno sa ostalom putničkom službom, jer su i oni shvatili da samo sa udruženim snagama, sa brojnošću smo jači.
O Sindikatu hrvatskih željezničara i sada razmišljam kao o sindikatu «sa stavom», jer nije pokleknuo pod pritiskom da potpiše kolektivni ugovor…tu kolektivnu sramotu…kolektivni ugovor koji je radnike HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza unazadio za 3 godine (koliko je na snazi).
Radnicima HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza mora biti jasno da postoji 6 strana potpisnika kolektivnog ugovora (5 sindikata i Uprava) i da nema šanse da se dogovorom postignu značajne promjene. To se vidjelo i nedavno. Da bi potpisnici kolektivnog ugovora potpisali šefovske plaće za više od 10 kuna, a nekim takvim radnim mjestima promijenili samo naziv kako bi im mogli povisiti plaću, dok su radna mjesta do 7. platnog razreda dobili 1 kunu…sramota, a najveći dio nezadovoljnih radnika: manevrista, vlakovođa, potražnih radnika, robnih i putničkih blagajnika, konduktera…ništa. Bilo je to samo bacanje prašine u oči…za naivne.
Sjećam se tablica s cijenama sata rada s kojima je jedan od tih sindikata mahao, kako će tako promijeniti cijene sata rada…jer su oni potpisnici kolektivnog ugovora pa to mogu…a to je i ostalo samo na priči..na bajci za malu djecu.
Bilo je to prije našeg prosvjeda, kad smo mi željeli da se promjene cijene sata rada za radna mjesta koja su ponižena…obezvrijeđena. Ne samo da nas nisu podržali u tome, a ništa nisu ni tražili za ta radna mjesta nego su na sastanku sa Upravom i svim sindikatima bili izričito protiv promjene kolektivnog ugovora, a još uvijek su imali veliki dio članstva iz HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. Tako su napisali i u pismu Upravi i g. Liniću.
Ušli su u povijest kao sindikat koji radi protiv interesa svoga članstva, sindikat koji se bori da njegovo članstvo ne dobije primjerene plaće koje i te kako zarade svojim poštenim radom.
Bio je to presedan kakav nije zabilježen. 
Radnici HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, zar i dalje želite plaćati «advokata» koji radi protiv vaših interesa?
Nakon toga nezapamćenog presedana, veliki broj radnika HŽ Carga je odlučio reći «zbogom» sindikatima koji su bili protiv njih i učlanili su se u svoj sindikat…u sindikat HŽ Carga.
Otkako smo osnovali svoj sindikat, ubrzo smo vidjeli pozitivne promjene. Prvi put su predstavnici svojih struka iz HŽ Carga (skladištari, manevristi, vlakovođe, robni blagajnici) mogli sami direktorima i pred Upravom govoriti o svojim problemima i nezadovoljstvu.
To je i urodilo plodom da su radnici HŽ Carga prvi put dobili nove stolice i ponešto namještaja - ne onoliko koliko bi trebalo, ali i to je bilo puno jer prije toga kad još nismo imali svoj sindikat, a za HŽ Cargo se nitko nije brinuo.
Tako je bilo i u Zagreb R.K. Dok su prometnici promijenili 2-3 garniture novih stolica, radnici Carga su dobivali njihove stare, odbačene stolice. Žalosno, zar ne?
Prekovremeni rad se također plaćao samo prometnoj službi, ali i tu smo po prvi put izborili da se jednako mora plaćati i radnicima Carga.
Zbog povećanog prometa u pojedinim kolodvorima upozoravali smo na potrebu za povećanjem broja radnika. Jednim djelom smo uspjeli, iako ne u onoj mjeri koliko bi stvarno trebalo.
Galileo reče…»ipak se kreće».
Ukazivali smo na potrebu preuređenja nekih objekata.
Još nije sve završeno, ali nam je drago kad vidimo da je ljudima ugodnije raditi u obnovljenom radnom okruženju, pa se tako nadamo da će se preurediti i objekti koji to još nisu..a ne samo da ostane na obećanjima.
Jedna od točki naših zahtjeva prije održanog prosvjeda bio je i službeni vagon koji je u sastavu radnog vlaka. Radnici su radili u nehumanim radnim uvjetima, bez grijanja pa smo tako predlagali da im daju bolje vagone. Zaključeno je da će se preurediti i adaptirati velik broj vagona...iako ne ide brzo, to se i poštuje.
Da nemamo svoj sindikat, još uvijek bi samo sanjali tečajeve stranih jezika i tečajeve informatike. Zahvaljujući njemu sada radnici HŽ Carga polaze tečajeve informatike, a radnici HŽ Cargo Zagreb R. K. polaze već drugi stupanj engleskog jezika, a uskoro se očekuje početak i njemačkog jezika.
Moj kolega Vahid Barjaktarević, dopredsjednik SHŽ HŽ Putnički prijevoz i vlakopratnja, dao mi je ideju, da i ja tržim torbe i fascikle za radnike Carga (vlakovođe, kočničare i manevriste) kao što je i on uspio dogovoriti za Putnički prijevoz. Tako je i učinjeno. Zamjenik direktora HŽ Carga g. Almer je rekao da je to dobra ideja i da će to ići u realizaciju. Još jedna pozitivna stvar.
Zajedno s tim smo tražili da manevarsko osoblje dobije motorole tamo gdje ih nema, zbog sigurnijeg rada. Nadamo se i tu pozitivnom rješenju.
Članovi našeg sindikata imaju svu potrebnu pomoć…od pravne i financijske pomoći.
Sjećam se vremena, kad još nismo imali svoj sindikat…a došla je nova sistematizacija…pred 2 godine. U Zagreb R.K. su: carinski otpremnici, robni blagajnici, skladišni radnici, potražni radnici, vagonski otpremnici, tranziteri proglašeni su za tehnološki višak…a nisu bili…njihova mjesta nisu bila ukinuta…a dovedeni su ljudi iz drugih kolodvora na njihova radna mjesta. Nitko ih nije zaštitio..nismo imali svoj sindikat..a sindikat čiji su članovi bili…nije ništa poduzeo. Bili su ogorčeni..zbog nepravde…sami su sebi tražili drugdje radna mjesta.
Jedan od profesionalac tog sindika prometnik u funkciji Radničkog vijeća HŽ Carga lako je potpisao za te ljude da su višak…on je i tako druga služba.
Da si više ne dozvolimo takve situacije…pokrenuli smo izbore za Radnička vijeća.
Nakon samo četiri mjeseca postojanja, radnici HŽ Carga su dali glas članovima svog sindikata i uvjerljivo je naš sindikat pobijedio na velikom podruèju HŽ Carga: od Dobove, Zagreba, Siska, Kutine, Novske, Križevaca, Bjelovara, Koprivnice, Virovitice, Osijeka i Ploča.
U Rijeci nam nisu htjeli uvrstiti našu kandidacijsku listu jer su se bojali poraza. Osporavali su da nismo dali na vrijeme iako je bilo vidljivo da je sve bilo po zakonu i propisu, a to je vidio i generalni direktor koji ih je na to i upozorio i rekao da moraju uzeti i našu listu…i nisu… glasali su samo za svoju list. Sada je to na sudu.
Kad su to čuli, radnici iz riječkog područja su nas zvali i pitali da li će se ispraviti ta otimačina Pravda je spora..ali dostižna. Takve se nepoštene stvari obiju o glavu. Čekat ćemo.
Sad se moram prisjetiti i skupa radnika u Rijeci gdje su se birali članovi Biračkih odbora za Radnička vijeća.
Stavili su huškačke plakate…ali kad su se njihovi članovi poželjeli čuti naše stavove...a oni to nisu mogli spriječiti…iako su pokušavali.
To su ostvarili, na nizak način, na skupu radnika HŽ Putničkog prijevoza koji je bio odmah poslije našeg.
Ljude su izbacili iz dvorane kao ovce. Njihov ondašnji predsjednik ih je pod točkom «razno» pozvao na piće, kako radnici HŽ Putničkog prijevoza ne bi čuli istinu i stavove našeg sindikata. Njegov suradnik je stao na vrata i tjerao ljude da izađu van, mahao rukama i vikao »hajde..hajde» …izbacio ih je van...jadno...nisko.
Bilo je radnika koji ipak nisu željeli izići.
Pitam se…zar vi radnici HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza želite da vas tretiraju kao ovce…da ste za njih glupe ovce koje tjeraju kako žele kad im više ne trebaju i moraju slušati…i koje su njima samo broj?
HŽ Cargo i HŽ Putnièki prijevoz…probudite se!
Znam da vas ucjenjuju i prijete, sami ste mi to rekli. To su samo njihove pokvarene igre…i prazne priče. 
Kad je trebalo biti premješteno četiri konduktera iz Splita u Knin, kondukteru, našem članu su rekli da se učlani kod njih i da neće ići u Knin…prešao je k njima…i prvi je bio na popisu za premještaj. Odmah se pokajao i vratio u naš Sindikat koji je na kraju ipak riješio problem.
Ima još dosta takvih primjera.
Kakav je to sindikat koji prijeti i ucjenjuje svoje članstvo ako ne želi više biti kod njih...kod sindikata koji su ih izdali i ponizili.
Kad ucjenjuju sa kreditom..i to je protuzakonito..svaki član plaća sam svoj kredit..a mi kod takvih članova preuzimamo jamstvo jer imamo takav sporazum sa bankom..tako da ni to nije prepreka.
U buduænosti moramo promijeniti situaciju sa koordinatorima zaštite na radu..i glavnim koordinatorom. Želimo izabrati svoje ljude iz Carga, a ne da za Cargo to radi njihov profesionalac, prometnik.
Kad im je naš dopredsjednik za Putnički prijevoz prigovorio kako su prisvojili njegov rad kao svoj, njihov funkcionar mu je odgovorio..»važno da je prodano».
Ja mislim da je važno da ljudima ostane obraz…da bi se mogli pogledati u ogledalo.
Tako je bilo i kad smo mi tražili stimulaciju za radnike HŽ Carga i HŽ Putnički prijevoz. Oni su objavili u svojim vijestima kako oni već pregovaraju mjesec dana…što je također bila laž…jer kad smo mi pregovarali o stimulaciju…njihovog zahtjeva nije ni bilo.
Sad su sami sebe demantirali, također u svojim najnovijim vijestima, kako tek sada žele postići konsenzus između sebe pa da onda daju takav prijedlog.
Govorili su vam kako će vratiti u promet vlakovođe i manevriste samo da se ne učlane u sindikat HŽ Carga...i to je bila njihova podvala, kad su bili u HŽ Cargu jedini sindikat i kad su se strukture HŽ-a razdvajale tj. kad je bilo vrijeme za takve akcije nije im to ni palo na pamet…pa jesu li vas vratili u promet? Tko im još bilo što vjeruje?
I još nešto. 
Ti «biseri» su također nedavno potpisali da se cijene sata rada u kolektivnom ugovoru više neće povećavati do njegovog isteka (još dugih dvije godine). Pa vas sada pitam radnike HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza…želite li i dalje biti poniženi sa tako niskim cijenama sata rada...» onako kako su vaš rad ocijenili potpisnici kolektivnog ugovora»…kako je to rekao gospodin Linić, kad smo bili kod njega na razgovoru, dok smo imali prosvjed…a mi smo im svojim članstvom, kod njih, dali legitimitet da to potpišu.
Ili želite mijenjati kolektivni ugovor?
Nitko to neće ostvariti na fin način…pričom…molbom. Samo postoji jedan način...argument brojnosti i sile.
Budimo svi članovi svog sindikata SHŽ HŽ Carga i SHŽ HŽ Putničkog prijevoza i vlakopratnje i pokažimo da bez našeg rada nema ni prijevoza putnika ni prijevoza robe…da smo mi ti bez kojih se ne može…da želimo da nas se tako i tretira!
HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz probudite se …i budimo zajedno u svom sindikatu…jer bez toga proći će još duge dvije godine..godine razočaranja i poniženja!

Dopredsjednica SHŽ HŽ Cargo:
Marija Stefanov

[Povratak na vrh stranice]

Na što spade nekad snažni sindikat

Godinama su radnici HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Cargo bili zakidani u svojim pravima, ali i ne i u obavezama koje su svakodnevno rasle.
Pa se tako radnicima nije plaćao prekovremeni rad, stanka koju nisu koristili, poziv za rad u slobodno vrijeme, mentorstvo i sl.
Broj radnika se stalno smanjivao pa se tako jednom vlaku od 6 vagona dodjeljivao jedan kondukter. Manevarski sastav činio je jedan manevrist. Broj blagajnika u kolodvoru se permanentno smanjivo.
Radnicima su nedostajala sredstva za rad kao što su računala, telefaks, torbe, signalna sredstva i sl. Uvjeti za rad radnika bili su sve lošiji. Nedostajao je namještaj, a o klima uređaju na radnom mjestu radnici su mogli samo sanjati. Službena odjeća i obuća bila je nezadovoljavajuća. 

Čašu je prelio prošlogodišnji potpisani Kolektivni ugovor. Tada su radnici uzeli stvari u svoje ruke pa su se masovno isključili iz Sindikata željezničara Hrvatske i pristupili Sindikatu hrvatskih željezničara.
U samo godinu dana veći dio navedene problematike uspješno je riješen, a dio toga se rješava.
Kada su kolege iz Sindikata željezničara Hrvatske počeli masovno gubiti članstvo odgovor je brz i učinkovit, tako što su jednostavno počeli rezultate rada Sindikata hrvatskih željezničara pripisivati kao vlastiti. Kako to rade dečki iz Sindikata željezničara Hrvatske pokazuje primjer Zlatne igle gdje g. Josip Puškarić kao Glavni koordinator za zaštitu na radu prisvaja moj rad i istovremeno ga prikazuje kao svoj, a istovremeno zlorabi memorandum Sindikata željezničara Hrvatske s obzirom da mu je funkcija neovisna o sindikatu.

Kronološki slijed dopisa vezanih traženje kvalitetnije službene odjeće

Vahid Bajraktarević
dopredsjednik SHŽ

[Povratak na vrh stranice]

Sa studijskog putovanja u Sjedinjenim američkim državama

Mirovina radnika, zajednička briga sindikata i poslodavca

Od 25. listopada do 9. studenog kao predstavnik Nezavisnih hrvatskih sindikata imao sam priliku sudjelovati u 15 dnevnom studijskom putovanju u Sjedinjenim američkim državama na kojemu je 10 predstavnika Republike Hrvatske izučavalo američke dobrovoljne mirovinske fondove. U delegaciji su bila ukupno 4 predstavnika sindikata, 3 predstavnika ustanova Vlade te 3 predstavnika poslodavaca.Veći dio predavanja održan je u Washingtonu u predivnoj poslovnoj zgradi AFL-CIO, američke sindikalne središnjice koja okuplja 13 milijuna članova. Zgrada se nalazi samo 100-tinjak metara od Bijele kuće. Pojedina predavanja održana su u Ministarstvu rada, središtu Svjetske banke, Garancijskoj agenciji, u investicijskim fondovima. Na kraju, u čast naše delegacije u Veleposlanstvu RH priređen je svečani prijem.

U SAD 1. mirovinski stup je obvezan, baziran je na generacijskoj solidarnosti, no mirovine temeljem tog stupa premalene su za normalnu egzistenciju umirovljenika.
Uz taj 1. stup postoje deseci tisuća dobrovoljnih mirovinskih fondova organiziranih na razini jednog, ili više poslodavaca, koji čine 2. mirovinski stup.
Oko 50 % zaposlenih članovi su dobrovoljnih mirovinskih fondova. Velik dio fondova utemeljen je na osnovi odredbi Kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom određen je postotak plaće koji će radnik, a onda i poslodavac uplaćivati u mirovinski fond (koliko uplaćuje radnik, jednako toliko uplaćuje i poslodavac, no ukoliko ne uplaćuje radnik, neće uplaćivati niti poslodavac).
Fondovima upravljaju osnivači, u pojedinim slučajevima to su samo poslodavci, a u drugim slučajevima to su zajednički povjerenički odbori sindikata i poslodavaca.
Vrijednost tih fondova iznosi 10-tak bilijuna $, tako da čine gotovo 30 % investicijskog kapitala SAD-a.
Temeljna podjela dobrovoljnih mirovinskih fondova je na mirovinske fondove kod kojih su unaprijed definirane benificije (mirovine) i na fondove kod kojih su definirani doprinosi, a iznos mirovine ovisi o prinosima.
Zanimljivo je da u fondovima s definiranim doprinosima od ponuđenih 10-tak opcija radnici sami biraju u koje će dionice, ili obveznice uložiti svoje mirovinske doprinose. Time je za poslodavce i sindikate smanjena odgovornost, a mirovina radnika ovisi od uspješnosti njegovih investicijskih pothvata. Iako mi je u prvom trenutku to za radnike izgledalo jako nepovoljno, vrlo brzo sam zaključio da i naše mirovine u 2. i 3. stupu ovise o tome kako i kamo fond manageri investiraju doprinose, s time da u SAD postoji garancijska agencija, dok je kod nas nema.
Ono što smatram posebno korisnim je prikaz razvitka američkih fondova s čime smo detaljno upoznati. Obzirom da smo na početku, već sad možemo znati kako će se rastući fondovi razvijati. Općenito rečeno, kako fond raste, tako se vođenje pojedinih segmenata poslovanja sve više povjerava usko specijaliziranim tvrtkama i stručnjacima, dok sami fondovi uglavnom nemaju vlastitih stručnih službi.
Primijetio sam također da su troškovi vođenja velikih fondova vrlo mali, tek 0,3 % vrijednosti fonda, što će kod nas, radi malog broja članova fonda, biti teško postići.
Kao primjer uspješnog mirovinskog sustava izabran je duhanski gigant, tvrtka Philip Morris koju smo posjetili u Richmondu, Virginia. Radnici Philip Morrisa putem Kolektivnog ugovora, uz obavezni 1. mirovinski stup, participiraju u fondu kojeg je osnovao jedan poslodavac, a kojim su im zajamčeni iznosi tog dijela mirovine, kao i u fondu kojem je određen iznos doprinosa, dok benificije ovise o prinosima. U taj treći fond poslodavac uplaćuje i dodatne doprinose u visini 3 % dobiti tvrtke. Poslodavac im također plaća puno zdravstveno osiguranje, što u Americi nije uvijek slučaj. Naime, zdravstveno osiguranje nije zakonska obveza, već ovisi o Kolektivnom ugovoru, ili o ugovoru o radu.
Uz velike profite (kojima doprinose i naši potrošači Marllbora) razlog visokih prava radnika je u tome što je tvrtka u cijelosti sindikalno organizirana.
Upravo po pitanju dobrovoljnih mirovinskih fondova i zdravstvenog osiguranja članovi sindikata u SAD imaju znatno veća prava od nečlanova.
Najvažniji zaključak naše grupe je potreba da se i poslodavce u Hrvatskoj oslobodi poreza na mirovinske doprinose 3. stupa, što je uvjet šire implementacije dobrovoljne mirovinske štednje. U tom cilju nastojat ćemo djelovati kao lobistička grupa prema Vladi i Saboru.
Nakon toga predstoji nam da kolektivnim ugovorima počnemo osnivati zatvorene mirovinske fondove.
Općenito, oduševila me stručnost, konkretnost i profesionalnost predavača. Iako su neki od njih držali samo 1 sat predavanja, svi do jednoga proučili su i naš mirovinski sustav, kako bi bili što bolje pripremljeni za predavanje.
Amerika? Prosječni čovjek relativno lako može pronaći zaposlenje, nakon toga vrlo povoljno može dobiti kredite za kuću i auto, idealno za svakoga tko kreće od nule. S druge strane problemi su zdravstveno osiguranje kojeg nema 40 milijuna građana te nepristupačna skupoća visokih škola.
Postoji nešto što je sasvim drukčije od stereotipa stečenih gledanjem filmova poput Paklenog šunda, Bala monstruma, ili sl. Obični Amerikanci, bez razlike na socijalni status, ili boju kože, izuzetno su ljubazni, susretljivi i pristupačni, ljudi koji ne pokazuju niti trunke predrasuda prema strancima. Prilično različito od mnogih europskih naroda.
Nakon tako detaljnog i kvalitetnog treninga kojeg smo prošli, nadam se da ću imati priliku stečena znanja prenijeti na povjerenike SHŽ i NHS, ali i na naše poslodavce, posebno u krugu HŽ-a.

Ivan Forgač
predsjednik SHŽ

[Povratak na vrh stranice]

Održani Sportski susreti Sindikata hrvatskih željezničara 2003.

U Zagrebu su 24. listopada 2003.bili održani Sportski susreti SHŽ 2003. na kojima se natjecalo 25 momčadi u malom nogometu, 12 ekipa u šahu, 17 muških ekipa u kuglanju, 4 ženske ekipe u kuglanju i 11 ženskih ekipa u pikadu. Natjecanje u malom nogometu održalo se na terenima Zagrebačkog velesajma u Paviljonu 23 i 25.

 Nakon završetka natjecanja u malom nogometu 1. mjesto osvojila je ekipa Remonta i održavanja pruga, 2. mjesto pripalo je ekipi Inženjera i tehničara Osijek, a 3. mjesto ekipi Pružnih građevina.

Najbolji strijelac bio je Boris Švaljek , najbolji golman Branko Rončević, a najbolji igrač Dražen Ruskač, svi iz ekipe Remont i održavanje pruga. 

Najbolja fair play ekipa bila je ekipa HŽ Cargo Zagreb.
U kuglanju od 17 muških ekipa 1. mjesto pripalo je ekipi Inženjera i tehničara Zagreb, 2. mjesto ekipi Održavanja željezničkih vozila Vinkovci, a 3. mjesto osvojila je ekipa HŽ Putničkog prijevoza i vlakopratnje Zagreb.
Ženske ekipe u kuglanju se plasirale ovako: 1. mjesto je osvojila ekipa Čišćenja i njege vagona Zagreb, 2. mjesto pripalo je ekipi PZZ Inženjeringa, a 3. mjesto osvojila je ekipa HŽ Putnički prijevoz i vlakopratnja Zagreb.
Najviše oborenih čunjeva u muškoj ekipi u kuglanju imaju Ivan Soldo i Zlatko Pocrnić, obojica iz ekipe Inženjera i tehničara Zagreb, a najviše oborenih čunjeva iz ženske ekipe imala je Mara Jakić iz HŽ Putničkog prijevoza i vlakopratnje Zagreb.
Od 11 ekipa u pikadu 1. mjesto osvojila je ekipa Održavanja vagona Zagreb, 2. mjesto ekipa Čišćenje i njega vagona Zagreb, a 3. mjesto pripalo je drugoj ekipi Čišćenja i njege vagona Zagreb.
Pojedinačno u pikadu najviše je osvojila bodova Milka Matučec iz ekipe Čišćenje i njega vagona Zagreb.
U šahu od 12 prijavljenih ekipa 1. mjesto osvojila je ekipa Održavanja vučnih vozila Rijeka, 2. mjesto pripalo je ekipi Inženjera i tehničara iz Direkcije, a 3. mjesto ekipi Održavanja vagona Zagreb.
Najbolji igrač u šahu bio je Branko Šušnjar iz Održavanja vučnih vozila Rijeka.
Ukupni pobjednik Sportskih susreta SHŽ 2003. jesu ekipe iz Čišćenja i njege vagona Zagreb.
Druženje između 500 prisutnih članova Sindikata hrvatskih željezničara nastavilo se u ugodnoj atmosferi uz svečanu večeru i ples do kasnih sati u restoranu TŽV Gredelj.

Marija Stefanov

[Povratak na vrh stranice]